Društvo i ekonomija
25. 02. 2026. 19:33 0
Podvale "ispod radara": Pazite šta zapravo piše na deklaracijama proizvoda
Deklaracije bi trebalo da pomognu kupcima da razumeju šta tačno kupuju. Ipak, u stvarnosti su često oblikovane tako da, osim informisanja, služe i kao vešt marketinški alat. Proizvod može biti potpuno legalno označen, ali način na koji su podaci istaknuti ili prećutani lako vas može navesti na pogrešan zaključak.
Na primer, oznaka "bez dodatog šećera" na prvi pogled zvuči kao garancija zdravijeg izbora. No, to samo znači da šećer nije dodat zasebno; proizvod ga i dalje može sadržati, bilo prirodno iz voća, bilo kroz sastojke poput koncentrisanih voćnih sokova.
Uz to, šećer se na deklaracijama često pojavljuje pod drugim nazivima, poput glukozno-fruktoznog sirupa, dekstroze, maltodekstrina ili invertnog sirupa. Ako su takvi sastojci među prvima na spisku, jasno je da je proizvod i dalje veoma sladak, bez obzira na istaknuti natpis.
Treba gledati redosled sastojaka
Slično je i sa rečima poput "prirodno", "domaće", "tradicionalno" ili "bakino". Takvi izrazi najčešće nemaju precizno pravno značenje, ali stvaraju utisak kvaliteta i autentičnosti. Ono što zaista vredi proveriti jeste spisak sastojaka, jer sve ostalo može biti samo pažljivo osmišljena ambalaža.
Važno je obratiti pažnju i na redosled sastojaka. Oni su navedeni od najzastupljenijeg prema najmanje zastupljenom. Ako pakovanje prikazuje obilje malina, a u sastavu stoji da ih ima tek nekoliko procenata, jasno je gde se krije trik. Isto važi i za proizvode koji se reklamiraju kao integralni, a zapravo sadrže pretežno belo brašno uz manji udeo integralnog.
Često se naglašava i da je proizvod bogat proteinima, dobar izvor vlakana ili obogaćen vitaminima. Takve tvrdnje mogu biti tačne, ali ne otkrivaju celovitu sliku. Proizvod može imati visok udeo proteina, a istovremeno sadržati puno šećera ili drugih manje poželjnih sastojaka. Isticanje jedne prednosti lako odvlači pažnju od ostatka sastava.
Problematični i bezglutenski proizvodi
Ni broj kalorija nije uvek onakav kakvim se čini. Energetska vrednost često je prikazana po porciji koja je znatno manja od količine koju prosečna osoba zaista pojede. Zato je realniji pokazatelj upoređivanje nutritivnih vrednosti na 100 grama proizvoda.
Ponekad se ističe i oznaka "bez glutena“ na namirnicama koje gluten prirodno nikada nisu ni sadržale, poput pirinča ili kukuruza. Takva tvrdnja nije netačna, ali može stvoriti utisak posebne prednosti tamo gde je zapravo nema.
U krajnjoj liniji, najvažnije je čitati spisak sastojaka, njihov redosled i nutritivne vrednosti na 100 grama. Slogani, krupne reči i privlačne slike osmišljeni su da privuku pažnju. Deklaracija sama po sebi nije problem, ali ako je čitamo površno, lako postaje marketinško sredstvo umesto pouzdan izvor informacija.
Komentari 0
ostavi komentar