Društvo i ekonomija
25. 04. 2025. 07:23 0
Ko je Srbima OGADIO političke stranke
"Ne zanima me politika", "svi su isti" i "nemam za koga da glasam" tri su rečenice koje su kreirale političku realnost koju decenijama unazad živimo u Srbiji. Mada se ljudima koji ih izgovaraju ne bi trebalo zameriti, jer je takav njihov stav posledica pređašnjih pogrešnih izbora, razočaranja i nezadovoljstva, treba konstatovati da je otklon od politike i odluka da se ne koristi sopstveno građansko pravo - takođe "glasanje".
Srbija prolazi kroz najveći političku krizu još od 2012. godine. Studenti, koji više od pet meseci blokiraju fakultete i protestvuju širom Srbije nisu se usaglasili po pitanju ekspertske ili prelazne vlade. Do duše, to bi imalo smisla jedino po pitanju izražavanja jedinstvenog stava, jer je sa državnog vrha više puta poručeno da na tako nešto neće pristati. Opozicija se našla u blago rečeno složenoj situaciji. U strahu da ne budu optuženi da žele da se okoriste studentskim buntom, samo su se retki izjašnjavali i između redova poručivali da ne bi bilo loše da sada oni "preuzmu" i pokušaju da materijalizuju nezadovoljstvo. Ali, kako je i očekivano - ništa od tog posla. Dejan Bursać, naučni saradnik na Institutu za filozofiju i društvenu teoriju kaže za NIN da, kada je reč o pravljenju otklona od politike, to nije samo naš fenomen. On navodi da se širom sveta može videti veliki pad poverenja u politiku, institucije predstavničke demokratije, medije i generalno političke procese, čak i u razvijenim demokratijama. - Razlika između nas i neke razvijenije demokratije u tom pogledu jeste što je kod nas prvo došlo do niza kriza u zadnjih tridesetak godina i razočarenja građana u procese koji su mnogo veći nego što je to bilo u nekim drugim zemljama - uzevši u obzir sve što smo pregurali preko glave u poslednjih nekoliko decenija. Druga velika razlika je, ja bih rekao, činjenica da posebno u zapadnim demokratijama postoji strukturiran partijski sistem i jake i razgranate političke partije. One još koliko - toliko, uz sav taj pad poverenja, ipak 'drže vodu' i održavaju političke procese i mobilizaciju građana u njima - objašnjava Bursać.
Direktor agencije za istraživanje javnog mnjenja Vladimir Pejić kaže za NIN da je generalno u svetu politika postala printezevna pa i prljava.- Druga stvar je naš mentalitet, mi smo inače ostrašćeni. Kada je došlo višestranačje, mi smo imali relativno sličnu situaciju današnjoj pa su se ljudi delili, samo što su tada linije podela bile nekako jasnije - ideološki i okrenute prema različitim stranama sveta. Danas su te podele više svedene na lični nivo. Otuda taj neki gard i mnogo agresivniji pristup, jer nemate više ideologija poput komunizma ili antikomunizma, istoka ili zapada, pa da postoje neki argumenti. Mi kao jedna temperamentna nacija smo skloni euforiji i preuveličavanju, kako lepih stvari, tako i sukoba - smatra Pejić.
Komentari 0
ostavi komentar