Društvo i ekonomija
28. 03. 2025. 12:34 4
DA SE NE LAŽEMO Situacija u budžetu Srbije ne obećava?!
Umesto prošlogodišnjeg rasta javnih prihoda od oko osam odsto, ovog januara je taj rast tek 0,9 odsto. Ovo pokazuju makroekonomski i fiskalni podaci Ministarstva finansija. Da se stanje u javnim finansijama pogoršava konstatuju i autori Kvartalnog monitora u svojoj najnovijoj analizi. Oni naime kažu da u prvom mesecu ove godine usporava većina makroekonomskih pokazatelja. Isto se dešava i sa naplatom poreza, što ukazuje na moguće pogoršavanje situacije u državnoj kasi.
Izvor Forbes Srbija blizak Ministarstvu finansija, kažu da trenutna situacija u budžetu ne obećava, mada je rano za definitivan zaključak. Jasno je iz januarskih podataka o javnim prihodima da njihov rast znatno usporava. A ne bi trebalo.Podaci govore da za razliku od izvoza, uvoz u Srbiju raste, pa bi to trebalo da znači i povećan rast prihoda od PDV-a. To se, međutim, ne dešava. Ovi prihodi, prema podacima iz januara, ali i nezvaničnim podacima za februar, stagniraju. Odnosno njihov rast je daleko manji nego što je bio u istom ovom periodu prethodne godine. Iako je rano za donošenje zaključka o mogućim ekonomskim posledicama političke krize u Srbiji udružene sa ekonomskom krizom u Evropi, prvi pokazatelji nisu optimistični. Oni naime govore o pogoršanju makroekonomskih pokazatelja koje bi u narednim mesecima moglo biti još očiglednije.Ako iza pada poreskih prihoda u prva dva meseca stoji usporavanje ekonomske aktivnosti, odnosno ako se i u narednim mesecima pokaže da usporava rast industrijske proizvodnje, promet u trgovini, kao i izvoz, ovogodišnji ekonomski rast će biti manji od očekivanja. To će onda značiti i pad poreskih prihoda u odnosu na plan. Ako se ovo upari sa rastom pojedinih rashoda, stabilnost javnih finansija mogla bi biti upitna. Rizici se svakako povećavaju, reći će sagovornici Forbes Srbija. Deficit budžeta od tri odsto vrednosti BDP-a mogao bi biti još veći, a to bi onda značilo i veće zaduživanje.U uslovima pogoršanja ekonomske situacije i stabilnosti javnih finansija, kamate za te kredite koje država bude uzimala da finansira deficit mogle bi biti samo veće, a pitanje je i odakle bi se on mogao finansirati. Jer, jednako kao i privreda, i investitori su još plašljivija zverka.
Komentari 4
ostavi komentar