Kad možete da ostanete bez NAJNIŽE PENZIJE?

Najniži iznos penzije za penzionere poljoprivrednike iznosi - 19.644 za zaposlene i samostalce do 24.987 dinara i u ovom času ih ih prima 235.188 najstarijih u Srbiji.

Taj najniži iznos može da se izgubi, tj. penzioner može da ostane i bez ovih primanja. I to u slučaju kada stekne penziju u inostranstvu ili od časa kada počne da prima i inostranu penziju, a u Srbiji je imao najniži iznos. Od tog dana dobija samo razliku od zbira svih penzija do garantovanog najnižeg iznosa.

U Fondu za penzijsko i invalidsko osiguranje (Fond PIO) objašnjavaju da u praksi, kada je poznato da penzioner ima i staž u inostranstvu, a određuje mu se visine penzije u Srbiji da će mu se odložiti odluka o najnižem iznosu. Praktično u svim slučajevima, osim ako osiguranik još ne ispunjava uslove u inostranstvu, ta odluka će uticati na pravo na najniži iznos.

Najniži iznos penzije za penzionere poljoprivrednike iznosi - 19.644 dinara

Ako se na inostranu odluku ne bi čekalo, veliki broj inostranih penzionera koji nemaju puno staža u Srbiji bi došao u situaciju da vraća preplaćeni iznos, a to bi svakako trebalo izbeći. To je i jedan od razloga zbog koga svi budući penzioneri pri podnošenju zahteva treba da prijave i svoj rad u inostranstvu. Naravno, ukoliko je penzioneru određena penzija veća od najnižeg iznosa, onda se to pravo i ne razmatra.

Naime, Zakonom o PIO je propisano da se najniži iznos penzije korisniku isplaćuje samo ako zbir penzije koja je određena u Srbiji i koju dobija iz inostranstva nije veći od propisanog najnižeg iznosa. U slučaju da je zbir penzija manji od najnižeg iznosa penzije, korisniku će se isplaćivati razlika do tog najnižeg iznosa. To zapravo znači da će zbir penzije koju prima iz inostranstva i penzije koju prima u Srbiji sa razlikom iznositi ukupno onoliko koliki je propisani najniži iznos penzije. Ukoliko je zbir veći, korisnik će na račun dobiti samo iznos koji mu je na osnovu staža i zarade određen. Naravno, da bi se došlo do zbira, inostrana penzija se preračunava u dinare prema važećem deviznom kursu na dan ostvarivanja prava.

Moguća je, objašnjavaju, i druga situacija. A to je da penzija bude toliko velika da mora da se ograniči. Najviši iznos penzije za sve kategorije trenutno iznosi 230.145,48 dinara, a pri ograničenju visine ne uzima se u obzir da li korisnik ima i penziju iz inostranstva.

Zanimljivim ističu, u penzijskom fondu, da takođe pojedinim penzionerima i pored toga što propisi određuju minimalan iznos, ova penzija ne pripada. Pre svega, na isplatu najnižeg iznosa penzije može da utiče prebivalište penzionera.

Pre svega, na isplatu najnižeg iznosa penzije može da utiče prebivalište penzionera

U zavisnosti od odredbe odgovarajućeg sporazuma o socijalnom osiguranju, korisnicima koji žive u inostranstvu može da pripada samo iznos koji su zaradili, bez garantovanog dela. Ovakve su odredbe svih sporazuma zaključenih između država koje su nekada činile Jugoslaviju.

- U slučaju da penzioner koji prima najnižu penzije menja mesto prebivališta, tj. preseli se u inostranstvo, u obavezi je da o toj promeni odmah obavesti fond. Isplata će biti preko računa strane banke, a istovremeno se proverava da li i dalje može da se isplaćuje najniži iznos. Ako se za ove okolnosti prekasno sazna, moguće su velike pretplate i neugodne situacije za korisnike koji treba da vrate ono što im ne pripada, iako koriste relativno mali iznos penzije - apeluju iz penzijskog fonda.

Najviši iznos penzije za sve kategorije trenutno iznosi 230.145,48 dinara.

Treba naglasiti da se mogućnost isplate najnižeg iznosa ceni po prebivalištu, a ne po tome da li je isplata penzije u Srbiji ili u drugoj državi.

 - Na primer, neko sa prebivalištem u Sloveniji može da ovlasti drugo lice da prima penziju u Srbiji, ali to ne znači da će se nastaviti sa isplatom najnižeg iznosa penzije. Jednako postupaju i nosioci osiguranja u inostranstvu, pa tako građani Srbije ne bi mogli da koriste garantovani iznos penzije iz, na primer, Bosne i Hercegovine.