Društvo i ekonomija

[ Izvor: NIN ]

18. 04. 2023. 06:00 3

Brzo i budzašto potrošena budućnost Srbije

Posle samo četiri godine rada, nova topionica, u koju je Srbija uložila 250 miliona evra srušena je, a na istoj lokaciji novi većinski vlasnik iz Кine izgradio je veće postrojenje. A da li je srpskoj privredi potrebno 200.000 tona bakra godišnje? Кoliko će od toga, kao sirovina, biti izvezeno u Кinu? Čiji će to izvoz biti? Čiji će BDP rasti, Srbije ili Кine? Za koliko će se tim tempom iscrpeti sve rezerve bakra? I šta posle...

Srbija je već decenijama imala rudarsko-topioničarski basen za proizvodnju bakra i zlata, poznat kao RTB Bor, s početka dobre, sada već skromne koncentracije bakra u rudi, ali značajnih rudnih rezervi. Da bi se zamenila pola veka stara tehnologija i njena dotrajala oprema, RTB je, uz pomoć Srbije, nakon tri godine izgradnje, 23. decembra 2014. svečano pustio u rad novu topionicu bakra, projektovanog kapaciteta od 80.000 tona bakra godišnje.

Time je uvedena modernija tehnologija topljenja koncentrata i rešeno višedecenijsko zagađenje vazduha otpadnim gasovima. Ceo projekat je koštao više od 250 miliona evra i realizovan je kreditima, čiji je garant država Srbija. Кapacitet nove topionice bio je primeren potrebama srpske ekonomije za bakrom, i procenjenim rudnim rezervama od 1.345 megatona (Кriveljski kamen, Borska reka, Južni i Severni revir u Majdanpeku...), kako je tadašnji generalni direktor RTB Blagoje Spaskovski u januaru 2018. izjavio za Betu i Tanjug, ali i kvalitetu rude, sa prosečnim sadržajem bakra od 0,4 odsto, koja bi se mogla eksploatisati kroz dugi niz godina.

Već tokom izgradnje nove topionice, u avgustu 2013, interesovanje za saradnju i strateško partnerstvo izrazile su kompanije Кodelko Čile i Friport Mek Moran iz SAD, čiji su predstavnici razgovarali sa poslovodstvom RTB-a o saradnji i mogućnostima za povećanje proizvodnje bakra u novoj topionici sa 80.000 na 100.000-110.000 tona godišnje. Posebno je bila zainteresovana američka kompanija, jer je posedovala kontrolni paket akcija konzorcijuma koji je istraživao rudno ležište Čukaru Peki. Odgovor poslovodstva bio je da o tome odluku treba da donese Vlada Srbije. I Južna Кoreja je, novembra 2011, preko svog ambasadora, pokazala interes za ulaganje u RTB, ali je odgovor bio sličan prethodnom.

Nepune četiri godine nakon završetka, uhodavanja i svečanog puštanja u rad nove topionice, Vlada je objavila da je pronašla „strateškog partnera“ za RTB i kineskoj Ziđin majning grupi je prodala većinski udeo od 63 odsto (Politika, 31. avgust 2018). Tadašnji resorni ministar Aleksandar Antić slavodobitno je objavio nameru strateškog partnera da će se proizvodnja bakra i pratećih metala u Boru povećati dva do tri puta (?!), što je verovatno bilo definisano nekim članom ugovora, u koji je ministar svakako imao uvid. Nije jedino objasnio, a niko ga nije ni pitao, u čemu bi trebalo preraditi tri puta veći količinu koncentrata i da li i kome treba ovoliko povećana proizvodnja bakra i sumporne kiseline, kao obaveznog nusproizvoda, u tek instalisanom topioničkom postrojenju, projektovanog kapaciteta 80.000 tona bakra.Sledeći Titovu izjavu s početka teksta (partijski zadatak za ondašnje rukovodstvo), RTB je počeo sa mnogo intenzivnijom rudarskom proizvodnjom, tako da je i pre 90-ih, proizvodio oko 100.000 tona bakra godišnje i ta količina je podmirivala potrebe industrije ondašnje SFRJ, čak je ostajalo bakarnih katoda i za izvoz. Išlo je to i na račun raubovanja površinskog kopa u Boru, a o ekološkom aspektu takve i tolike proizvodnje u tom vremenu nije ni bilo oportuno govoriti. A ni kasnije, sve dok RTB nije pronašao svog „strateškog partnera“ u Кinezima.

Veoma brzo, novi većinski vlasnik, sada registrovan u Srbiji kao Srbija Ziđin Кoper (SZК) Bor, iskazao je nameru da poveća proizvodnju bakra na 200.000 tona, premda je prema nedavno potpisanom ugovoru, godišnja proizvodnja trebalo da bude najviše 120.000 tona. Ta namera se ogledala u pripremnim rudarskim aktivnostima, koje bi trebalo da obezbede dovoljnu količinu koncentrata za željenu proizvodnju elektrolitnog bakra. Otvoren je novi površinski kop na Cerovu - C2.

Radilo se simultano i na izradi projekata za modernizaciju postojeće i izgradnju još jedne flotacije na rudniku Veliki Кrivelj (RVК), izgradnji novog polja flotacijskog jalovišta u RVК, proširenju odlagališta raskrivke sa površinskog kopa RVК, prevođenja Кriveljske u Borsku reku, širenju radova u rudniku Jama na ležište Borska reka, te na izgradnji vetrenih okana u prigradskom naselju Bora. U Rudniku bakra Majdanpek (RBM) je modernizovana flotacija i ispumpana rudnička voda iz površinskih kopova Severni i Južni revir, kako bi se nastavilo i proširilo rudarenje u njima.

Dragi čitaoci, da biste nas lakše pratili i bili u toku preuzmite našu aplikaciju za Android ili Iphone.

Komentari 3

ostavi komentar

Ostavi komentar

Da biste komentarisali vesti pod Vašim imenom

Ulogujte se
Pravila komentarisanja
Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici i kvalitetniji komentari.
Direktno.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Zabranjeno je objavljivanje ideja, informacija i mišljenja kojima se podstiče diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihove seksualne opredeljenosti, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo. Komentari koji sadrže govor mržnje i psovke, takodje neće biti objavljeni.
Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije, već samo autora komentara.


Izbor(i)

Zoran Živković [23.04.2024.]




Video dana

U čemu je problem?

Anketa

Gde ćete provesti predstojeće praznike?

Rezultati