Društvo i ekonomija

Dr Slavica Plavšić

09. 02. 2023. 06:43 4

Đaci koriste opasne alternative za cigarete

Duvanska industrija je veštim marketinškim potezima uspela da obezbedi veliko tržište, naročito među mladima proizvodnjom i plasmanom čitave palete alternativnih duvansko-nikotinskih proizvoda. Sa šarenim pakovanjima, prijatnim aromama, i varljivim obećanjima o opuštajućim efektima, prikuplja buduće konzumente svojih proizvoda.

Najpoznatije varijante ovih proizvoda su:

- elektronske cigarete - vejp, koje pomoću baterije tečnost sa nikotinom pretvaraju u paru i uređaji za zagrevanje duvana, koji zagrevaju duvansko punjenje do mere da se iz njega oslobađa nikotin ali ne do tačke paljenja. Kolokvijalni naziv za konzumiranje elektronskih cigareta je "vejp" ili " vejping".

- snus - opasne nikotinske vrećice koje sadrže vlažni rezani mleveni duvan. Kesice snus-a se postavljaju između usne i desni, a sadržaj se preko sluzokože obraza resorbuje u krvotok, odakle dalje stiže do mozga.

Zajednička karakteristika svih ovih proizvoda je da omogućavaju uživanje nikotina bez sagorevanja duvana i pratećeg duvanskog dima. Novi nikotinski proizvodi prete da ponište dugogodišnje napore stručnjaka i država da odvrate mlade od pušenja i podignu novu generaciju nepušača.
Konzumiranje elektronskih cigareta (vejp), je izuzetno popularno i među starijim osnovcima. Gotovo svaki treći učenik koristi bar jedan od ovih proizvoda. Mlada osoba koja počne da koristi elektronske cigarete značajno povećava rizik da će kasnije početi da puši klasične cigarete. Zbog jednostavne upotrebe i raznovrsnih prijatnih aroma mnogo su privlačnije i društveno prihvatljivije od "klasičnih" cigareta, a njihovo korišćenje je i lakše prikriti. Zato mnogi pogrešno misle da su potpuno bezopasne.

I Svetska zdravstvena organizacije (SZO) je okarakterisala elektronske cigarete štetnim po zdravlje kao i sve druge duvanske proizvode, uprkos tome što ih duvanska industrija reklamira kao manje štetne ili kao sredstvo za odvikavanje od pušenja. I vejp i snus mogu da izazovu sve bolesti kao i klasične cigarete, a zavisnost se javlja mnogo brže zbog visoke koncentracije nikotina koje sadrže. Ovi duvanski proizvodi nisu registrovani u Upravi za duvan u Srbiji, nemaju zvanične dozvole za uvoz, distribuciju i prodaju niti su podložni bilo kakvoj kontroli. Ali su jako popularni naročito među mladima, lako dostupani i po pristupačnim cenama.Snus se prodaje u metalnim kutijicama koje sadrže dvadeset kesica sličnih kesicama čaja, dostupan je sa različitim aromama, a na kutijama nema nikave nalepnice o tome da je štetan po zdravlje. Međutim, on sadrži visok procenat nikotina, dosta veći nego cigarete, pa lakše izaziva nikotinsku zavisnost. Snus je počeo masovno da se koristi u Srbiji 2020. godine, naročito među srednjoškolcima, koji su zapravo hteli da probaju "zdravu" alternativu pušenju cigareta. Većina onih koju počnu da konzumiraju snus u početku ima mučninu, povraćanje, osećaj gušenja, glavobolju i nesvesticu, ali se to smatra neophodnom adaptacijom na nov proizvod. Kasnije snus pruža osećaj relaksacije i zadovoljstva, popravlja raspoloženje, ali ubrzo zatim dovodi do zavisnosti i može izazvati teške bolesti. Snus je bezdiman i ne utiče direktno na pluća, ali može izazvati oštećenja drugih organa, a pre svega usne duplje, oštećenja zubne gleđi i zuba, a posle duže upotrebe, snus može izazvati rak grla, ždrela, pluća želuca, pankreasa, rektuma.

Zbog visokih koncentracija nikotina, opasan je i po kardiovaskularni sistem, može dovesti do hipertenzije, izazvati metaboličke poremećaje, dijabetes, gojaznost, a kod trudnica štetno utiče na plod pa se beba rađa sa manjom telesnom težininom, a može uzrokovati čak i pobačaj. Slično kao i popularni vejp, ukusi snusa mogu biti različiti: voće, vanila, menta, likeri itd. Snus nije droga kako neko pogrešno smatra. Mnogo je sličniji cigaretama, jer na sličan način stvara nikotinsku zavisnost kod osoba koje ga konzumiraju. Ako se snus ili nikotinske vrećice progutaju, može doći i do povraćanja krvi, naročito ako se koristi zajedno sa alkoholom, što mladi relativno često praktikuju. Svi nikotinski proizvodi snažno utiču na funkcije mozga mladih ljudi, koji je u tom periodu u intenzivnom razvoju. Posledice koje se ispoljavaju kod mladih su: smanjena koncencentracija i moć zapažanjaa, nekontrolisani impulsi, smanjena sposobnost učenja i pamćenja, kao i opasnost od mentalnih oboljenja i brzo stvaranje zavisnosti.
Koliko o svemu ovome znaju roditelji?

Nedavno sprovedeno istraživanje udruženja "Roditelj" u kome je učestvovalo oko sto roditelja i 60 mladih, uzrasta od 13 do 17 godina je pokazalo da roditelji nemaju dovoljno informacija o tome "šta im deca rade" u slobodno vreme. Većina roditelja, njih 78 odsto, misli da njihova deca ne koriste duvanske proizvode, a oko 11 odsto zna da ih deca upotrebljavaju. Jedna trećina roditelja misli da je prodaja ovih proizvoda zabranjena maloletnicima, druga trećina misli da nije, a ostali uopšte nisu upućeni u problematiku Rezultati ovog istraživanja ukazuju na to da deca u školskom uzrastu najčešće koriste elektronske cigarete, ili "vejp" i to njih oko 37 odsto, da ih kupuju sami u prodavnicama duvana, na trafikama, pumpama, čak i u školskim dvorištima i preko interneta i da niko ne proverava da li su punoletni. Oko 63 odsto učenika je izjavilo da ne koristi nikakve duvanske proizvode.

Evropska unija je uglavnom zabranila prodaju snusa zbog štetnih efekata po zdravlje, i zbog toga što izaziva nikotinsku zavisnost. U nekim zemljama kao što su Švedska i Norveška, legalizovana je upotreba snusa, i to je najčešće upotrebljavani oblik duvana, ali je njegov sadržaj kontrolisan. Neke države su uvele izuzetno visoke takse na ove proizvode kako bi se na taj način otežala njihova kupovina i konzumiranje.
Srbija je jedna od retkih zemalja u Evropi i regionu u kojoj je pušenje dozvoljeno u restoranima, kafićima i drugim ugostiteljskim objektima. Odlukom Ministarstva zdravlja iz decembra prošle godine formirana je Radna grupa za kontrolu prometa duvana, koja je sačinila nacrt zakona kojim se predlaže apsolutna zabrana upotrebe duvana u svakom zatvorenom prostoru, na sportskim terenima i autobuskim stajalištima. Predlog je ovih dana podržala i Ministarka zdravlja i zalaže se za njegovo usvajanje, ali se, razumljivo za Srbiju, odmah pojavilo mnogo oštrih protivnika. Videćemo da li će se Vlada i Skupština u ovim teškim vremenima uopšte baviti problemom kontrole duvana. Ono što je neophodno da se hitno reguliše je distribucija i prodaja novih duvanskih i nikotinskih proizvoda čija je primena, naročito kod mladih u pravoj ekspanziji.

Dr Slavica Plavšić

Dragi čitaoci, da biste nas lakše pratili i bili u toku preuzmite našu aplikaciju za Android ili Iphone.

Komentari 4

ostavi komentar

Ostavi komentar

Da biste komentarisali vesti pod Vašim imenom

Ulogujte se
Pravila komentarisanja
Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici i kvalitetniji komentari.
Direktno.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Zabranjeno je objavljivanje ideja, informacija i mišljenja kojima se podstiče diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihove seksualne opredeljenosti, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo. Komentari koji sadrže govor mržnje i psovke, takodje neće biti objavljeni.
Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije, već samo autora komentara.


Izborna trka

Zoran Živković [27.04.2024.]




Video dana

Baštovan

Anketa

Gde ćete provesti predstojeće praznike?

Rezultati