Društvo i ekonomija
01. 10. 2022. 20:30 7
Čija je sad Er Srbija?
Za manje od dve godine, kroz dve dokapitalizacije država je iz budžeta firmi čiji je suvlasnik uplatila 115,4 miliona evra, a da ona teško može bez te podrške svedoče i gubici u dve prethodne godine od 60 miliona evra.
Vesti o srpskoj nacionalnoj avio-kompaniji prošle nedelje ređale su se jedna za drugom - proslavljen je 20-milioniti putnik od kada nekadašnji Jat posluje pod novim imenom, stiglo je ozbiljno priznanje od Skajtreksa, specijalizovanog britanskog portala koji je Er Srbiju proglasio za treću najbolju regionalnu avio-kompaniju...
I ono najvažnije, mada se time nisu baš hvalili na sva zvona, Skupština akcionara donela je 30. avgusta odluku o novoj emisiji akcija, pa će se posle te druge dokapitalizacije udeo države povećati na 83,58, a Etihada smanjiti na 16,42 odsto. U Odluci o izdavanju akcija radi povećanja kapitala, objavljenoj na sajtu APR-a, navodi se da je u pitanju emisija običnih akcija u vrednosti od 15,4 miliona evra. I njih će otkupiti država, kao što je za 100 miliona evra kupila sve akcije emitovane krajem 2020, da bi ublažila posledice pandemije na tu kompaniju.
Istovremeno doneta je i odluka kojom se Etihadu ukida pravo prečeg upisa, pa je jasno da manjinski strani partner više nema ama baš nikakve ambicije sa Er Srbijom. Uz to, u obrazloženju Odluke o emisiji navodi se da je utvrđeno da Etihad ervejz „trenutno nije u mogućnosti da učestvuje u nužnoj dokapitalizaciji“. U prevodu to znači da zbog svojih finansijskih problema i strateških odluka Etihad ne planira da više ulaže u Er Srbiju i da je praktično suvlasnik još samo na papiru. Država je, međutim, na novu dokapitalizaciju bila prinuđena ne da bi se Er Srbiji pomoglo kao u vreme pandemije, kada su svi prevoznici zapali u krizu, pa je i Nemačka morala da pomaže Lufthanzi, već zato što ne postoji drugi način da Er Srbija održi glavu iznad vode.
Ona je u poslednje dve godine napravila gubitak od 5,1 i 1,9 milijardi dinara ili oko 60 miliona evra. I ne bi to bilo toliko problematično da i u godinama pre kovida nije loše poslovala, jer je profit iskazivala samo zahvaljujući državnim dotacijama, manje ili više uspešno plasiranim pod okriljem pokrivanja različitih starih dugova, preuzetih obaveza... Sve sa ciljem da se strateško partnerstvo sa Etihadom iz 2013. predstavi kao briljantan poslovni potez i kao jedini spas za posrnuli Jat ervejz.
Zbog nedovoljne transparentnosti državne pomoći, kreatore srpskih javnih finansija kritikovao je svojevremeno i Fiskalni savet, baš zato što je nemoguće utvrditi koliko je tačno novca dato za ovih sada skoro deceniju Er Srbiji, ali neki analitičari procenjuju da se radi o desetinama miliona, a moguće je da je taj ceh veći od 100 miliona evra.
Komentari 7
ostavi komentar