Društvo i ekonomija
07. 04. 2021. 15:53 3
Oštar izveštaj o Srbiji: Represija, nasilje na protestima...
Amnesti internešnal doneo je poražavajuću ocenu o stanju ljudskih prava u Srbiji i celom svetu. Pandemija je, kaže se, zaoštrila postojeće nepravde. U Srbiji se posebno ističe represija tokom letnjih demonstracija.
- Sa sve represivnijim predsednikom i bez jake opozicije, srpska vlast je kontrolisala i policiju i pravosuđe, oslabila pravnu državu, potkopala politička i građanska prava i omogućila korupciju velikih razmera - piše u izveštaju Amnesti internešnala za prošlu godinu, a prenosi Dojče vele (DW).
Starim deficitima - recimo da Srbija još uvek nije izvela pred sud bivše visoke oficire zbog ratnih zločina i nije rasvetlila sudbinu nestalih osoba dodati su i novi u "korona-godini". U izveštaju se navodi da su demonstranti i novinari u Beogradu pretrpeli povrede kada je policija primenila preteranu silu suzbijajući demonstracije prošlog leta, dodaje Amnesti Internešnal.
U izveštaju se navodi uvođenje vanrednog stanja i policijskog časa uz patrole pod oružjem. Osobe koje su prekršile nejasne odredbe o samoizolaciji osuđivane su na kaznu do tri godine zatvora.
Te mere su ukinute zbog predizborne kampanje, a ponovo uvedene posle izbora, što je izazvalo masovne demonstracije, kaže se u izveštaju.
Katalog nepočinstava
Amnesti bilansira letnje demonstracije: 70 povređenih, 223 uhapšenih. Iako su desničarski demonstranti upali u parlament, najveći broj ljudi je mirno demonstrirao. U izveštaju se navodi da je "policija nasumično ispaljivala suzavac", te da su demonstrante i posmatrače tukli policajci na konjima.
Navodi se i da su povređena četiri novinara, a ističe se i da je novinar Bete Žikica Stevanović pretučen iako je pokazao novinarsku iskaznicu. Do kraja godine niko od policajaca nije snosio pravne posledice.
Izveštaj je katalog nepočinstava vlade u prošloj godini. Nije izostavljeno ni hapšenje novinarke Ane Lalić, ni isključivanje novinara sa vladinih konferencija za štampu "iz zdravstvenih razloga", ni "provera" bankovnih računa istraživačkih novinara i aktivista nevladinih organizacija koju je ministar finansija Siniša Mali naredio pozivajući se na "zakon o sprečavanju finansiranja terorizma i pranja novca".
Prinudno raseljavanje Roma, prinudni karantin i prinudno vraćanje preko granice za migrante dopunjavaju ovu sliku Srbije u 21. veku.
Državna zloupotreba krize
U mnogim krajevima sveta, kaže se u izveštaju, pandemija je zaoštrila postojeću neravnopravnost, diskriminaciju i opresiju. Najviše su trpele ionako ugrožene grupe kao što su ljudi sa pridruženim bolestima, izbeglice, zaposleni u zdravstvenim sistemima, manjine i žene i devojčice.
- Brojne države su zloupotrebile zdravstvenu krizu da dodatno ukinu neke principe vladavine prava, ili su ukalkulisali smrt ljudi iz rizičnih grupa ili iz zdravstvenog sektora - kaže šef nemačkog ogranka Amnestija Markus Beko.
Beko dodaje da je indikativno što je prošle godine, statistički gledano, na svakih pola sata umirala po jedna osoba zaposlena u zdravstvenom sektoru. Ukupno je u svetu umrlo 17.000 zdravstvenih radnika, najveći broj njih u Južnoj Americi. U 42 od 149 zemalja za koje su dostupni podaci, državne ustanove su šikanirale i zastrašivale zdravstvene radnike.
U isto toliko zemalja je primećeno da se izbeglice i migranti prisilno vraćaju u zemlje u kojima im prete povrede ljudskih prava. Zatvaranje granica je mnoge izbeglice prinudilo da ostanu tu gde su se zatekli bez osnovnog snabdevanja vodom i higijenskim potrepštinama.
Osim toga, u porastu je kućno nasilje kao i rodno specifično nasilje. U najmanje 24 zemlje su poznate "verodostojne optužbe" da su ljudi hapšeni zbog seksualne orijentacije, a to je 16 odsto više nego u prethodnoj godini.
Beskrajni egoizam
Amnesti navodi da u goruća pitanja spada i brzina vakcinisanja rizičnih grupa širom sveta. Više od sto zemalja su potpisale odgovarajući zahtev Indije i Južne Afrike, ali su ga blokirale Sjedinjene Države, Velika Britanija, Švajcarska i Evropska unija.
- Pandemija je ojačala mediokritetstvo, lažljivost, egoizam i prevaru vlastodržaca ovog sveta - napisala je nova šefica Amnestija Anjes Kaljamar, navodeći da je preko 90 zemalja uvelo izvozne restrikcije za medicinsku i zaštitnu opremu, medicinske aparate i lekove. Ona je konstatovala: "Svet je nesposoban da sarađuje efektivno i pravedno prilikom globalnih događaja koji imaju velike posledice".
Komentari 3
ostavi komentar