Kolumne
07. 09. 2021. 14:00 8
Zaboravljeni spasilac srpske istorije
Ime Radoslava Grujića, nažalost, većini Srba ne znači puno. Ali, vreme je da saznamo zašto je ovaj čovek bitan za srpsku istiriju. Radoslav Grujić rođen je u Zemunu 1878. godine, a umro na Hvaru 1955. godine. Bio je srpski pravoslavni teolog, dopisni član Srpske kraljevske akademije.
Njegov život biće pun avantura, ali i loših stvari. Tako će ga austrougarske vlasti uhapsiti kao „veleizdajnika“ 1914. godine.
Za našu priču, koja se fokusira na srpsku istoriju, navažniji su podaci o tome šta je sve učinio za srpsku istoriju i Srpsku pravoslavnu crkvu. Krenimo redom. Osnovao je i uređivao Glasnik skopskog naučnog društva, osnovao je Muzej Južne Srbije i pokrenuo njegovo glasilo, bavio se istorijom i arheologijom i znatno doprineo očuvanju srpskih spomenika u zemlji i inostranstvu. Takođe, tokom Drugog svetskog rata pomagao je izbeglicama i zbrinjavao ih, kao i što je prikupljao podatke i svedočanstva o genocidu nad Srbima.
Svako ko je posetio srpski carski grad Prizren, nije mogao, a da ne obiđe manastir Svetih arhanđela kod Prizrena. To je mesto gde se i dan-danas nalazi, rekonstruisan, grob cara Dušana. Kakve veze ima prota i profesor sa dva fakulteta i čovek od vere i nauke Radoslav Grujić sa tim? VELIKE, jer je upravo on 1927. godine otkrio opljačkani grob cara Dušana kod manastira nadomak Prizrena. Iako je grob opljačkan, ono najvrednije nije uzeto.
Bile su to mošti cara Dušana Nemanjića, koje je profesor Grujić našao.
Ostaće zabeleženo i da nije znao šta će sa njima, iako su godine prolazile, a kod njega su bile u sigurnim rukama. Kada je počelo bombardovanje Beograda 6. aprila 1941. godine svojim telom štitio je mošti cara Dušana koje su se nalazile u drvenoj kutiji u njegovoj biblioteci i radnom prostoru.
Njegova životna priča umnogome još je zanimljiva, inspirišuća, tragična, avanturistička, ali jedno je sigurno - NE SMEMO DOZVOLITI DA BUDE ZABORAVLJEN!
Komentari 8
ostavi komentar