Region
26. 04. 2025. 21:53 4
Zašto su propali pokušaji hapšenja Milorada Dodika i šta sledi dalje?
Neuspeli pokušaj hapšenja predsednika Republike Srpske Milorada Dodika u Istočnom Sarajevu pokrenuo je političku i institucionalnu lavinu koja preti da destabilizuje već krhku strukturu Bosne i Hercegovine. Incident je ogolio duboke podele između entitetskih i državnih vlasti, otvorio pitanje oružane lojalnosti i bacio novo svetlo na odnos prema Visokom predstavniku međunarodne zajednice, Kristijanu Šmitu.
U sredu 23. aprila pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) pokušali su da sprovedu naredbu Suda BiH i uhapse Dodika zbog krivičnog dela narušavanja ustavnog poretka. Međutim, ispred zgrade Vlade RS u Istočnom Sarajevu isprečili su se naoružani pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova RS – žandarmerija i specijalne jedinice. Sukob je izbegnut, ali su tenzije dostigle vrhunac.
Portparolka SIPA Jelena Miovčić potvrdila je da je operacija sprovedena u skladu sa zakonom, ali da je „sprečena upotrebom sile“.
Dodik: Šmit je fašista, a RS će braniti ustavni poredak
Milorad Dodik optužio je Visokog predstavnika Kristijana Šmita da se „lažno predstavlja“ i da je direktno odgovoran za političku krizu. Najavio je pokretanje postupaka protiv svih koji su, kako tvrdi, prekršili zakone Republike Srpske, te poručio da „niko iz RS neće biti uhapšen“.
Dodik je rekao da institucije RS imaju apsolutno pravo da zaštite svoje zvaničnike i objekte, ističući da SIPA nema nadležnost na teritoriji entiteta. Istovremeno je najavio da će RS procesuirati Šmita ukoliko im bude isporučen.
Odmah nakon incidenta, Kristijan Šmit doneo je odluku o obustavi isplate budžetskih sredstava strankama SNSD i Ujedinjena Srpska. Ova odluka je, prema njegovim rečima, odgovor na kontinuirani napad na Dejtonski sporazum i ustavni poredak BiH. Sredstva će biti preusmerena na poseban račun Centralne banke BiH, a biće vraćena tek kada se, kako kaže, „promene politike koje ugrožavaju pravni poredak države“.
Odluku su pozdravile zapadne diplomate, uključujući i britanskog ambasadora u BiH, Džulijana Rajlija.
Pobuna ili test sistema?
Stručnjaci ocenjuju da je potez SIPA više ličio na „poruku“, nego na stvarnu operaciju. Bivši ministar policije Kantona Sarajevo Nermin Pećanac tvrdi da je slanje nekoliko nenaoružanih inspektora u objekt sa obezbeđenjem visokog rizika bila „demonstracija nemoći“. On upozorava da postupak MUP RS može biti kvalifikovan kao oružana pobuna, te dodaje: „Dodik ide putem bez povratka, spreman da žrtvuje i najbliže saradnike“, piše DW.
Bezbednosni analitičar Vladimir Vučković ističe da bi ozbiljna akcija uključivala specijalizovane jedinice SIPA – ALFA, BETA ili GAMA. „Ovo je više bila prazna puška nego operacija hapšenja“, kaže Vučković.
Federalna uprava policije (FUP) povećala je nivo pripravnosti i izrazila spremnost da asistira SIPA, ukoliko dobije zvaničan zahtev. Ministar Ramo Isak istakao je da će FUP delovati u skladu sa zakonom, te da se ne sme dozvoliti da institucije države budu blokirane.
Upozorenje iz Berlina: Situacija lako može izmaći kontroli
Analitičar iz Inicijative za evropsku stabilnost (ESI) iz Berlina, Adi Ćerimagić, ocenio je da trenutna situacija u BiH predstavlja potencijalno najopasniji institucionalni raskol od završetka rata 1995. godine. „Ova nestabilnost je do sada bila pod kontrolom samo zahvaljujući odmjerenom delovanju državnih institucija, ali to nije dugoročno održivo. Svaki sledeći incident može imati ozbiljne posledice“, pišu Vijesti.
Ćerimagić poziva na hitan povratak u zakonske i ustavne okvire, kako bi se sprečilo dalje pogoršanje situacije.
Neuspešan pokušaj hapšenja Milorada Dodika otvorio je novo poglavlje institucionalne krize u Bosni i Hercegovini. Sukob između državnih i entitetskih vlasti sve više prelazi u otvorenu konfrontaciju, uz retoriku koja se približava liniji oružanog otpora. Dok se Dodik predstavlja kao branilac Republike Srpske i osporava legitimitet međunarodne zajednice, evropski analitičari upozoravaju da je pravni i politički okvir BiH pod ozbiljnim rizikom.
Ukoliko se situacija ne stabilizuje u najskorijem roku, Bosna i Hercegovina bi mogla zakoračiti u fazu najdublje krize još od završetka rata.
Komentari 4
ostavi komentar