Društvo i ekonomija
29. 09. 2025. 07:05 0
Studenti još 28. juna ponudili društveni dogovor: Šta su predložili?
Studenti u blokadi podrobno pripremaju svoj izborni program čiju su osnovu obelodanili još tokom velikog protesta 28. juna u Beogradu kada su vlast proglasili nelegitimnom, naveli za šta se bore i predložili građanima društveni dogovor čiji je sadržaj deljen na lecima, rekli su Danasu izvori bliski studentskom pokretu.
Među stavkama su ispunjenje svih studentskih zahteva, slobodni i pošteni izbori, nezavisno i efikasno sudstvo i tužilaštvo, raspolaganje mineralnim resursima i zaštita životne sredine, poljoprivreda, prosveta, nauka, kultura, studentsko organizovanje, radnička prava, nacionalni interes.
Budući da se ovih dana puno polemiše o sastavu studentske liste, ali i traži da se studenti izjasne o koracima posle osvajanja vlasti, "društveni dogovor" se zasad može smatrati njihovim programskim minimumom.
Jer, prema nezvaničnim saznanjima Danasa, oni od juna do danas uveliko dorađuju postojeće i dodaju nove stavke programa kojih sada ima više od 20. Međutim, nije poznato da li će i kada ceo program biti objavljen, pogotovo pre raspisivanja izbora.
Andrej Ševo, istraživač pripravnik na Institutu za filozofiju i društvenu teoriju, kaže da "društveni dogovor" oslikava težnju studenata da građanima predstave obrise programa koji bi najvećem broju njihovih simpatizera bio prihvatljiv i intuitivan.
- On je pisan u duhu dotadašnjih studentskih nastupa i zahteva i njihov je logični sled, ali smelo pridodaje i nove elemente. Na primer, u dogovoru provejava snažan demokratski naboj i optimizam koji se materijalizuje kroz predlog institucionalizacije studentskih plenuma i zborova u radu lokalnih zajednica. Kao takav, dogovor je temelj na kome će biti zasnovan i program studentske liste koji je u izradi - navodi on za Danas.
Dok Bojan Pajtić, profesor Univerziteta u Novom Sadu, pak kaže da realizaciji studentskih zahteva moraju prethoditi dve mere, ako želimo da uopšte imamo budućnost.
- Nakon promene vlasti u Srbiji, nužno je sprovesti mere koje će onemogućiti finansijsko i političko preživljavanje režimskih struktura koje su decenijama devastirale državu. Prvi korak mora biti privremeno oduzimanje imovine funkcionerima SNS-a, njihovim koalicionim partnerima, povezanim biznismenima i kriminalnim klanovima. Ova mera se sprovodi na osnovu Zakona o oduzimanju imovine proistekle iz krivičnog dela, konkretno člana 25 stav 1, koji propisuje da se imovina može privremeno oduzeti kada postoji osnovana sumnja da je pribavljena izvršenjem krivičnog dela, da njena vrednost prelazi zakonom utvrđeni prag i da postoje razlozi koji opravdavaju privremeno oduzimanje. Time se ne prejudicira krivica, već do pravosnažnih presuda sprečava prelivanje opljačkanog kapitala u nove političke projekte ili parastrukture - ukazuje on.
I dodaje da je paralelno, neophodna lustracija u najširem smislu.
- Po poljskom modelu obuhvatiti sve nivoe javne uprave, pravosuđa, policije, vojske i medija, dok se efikasnost mora osloniti na češko iskustvo: brze, transparentne i obavezujuće odluke, bez beskonačnih žalbi. Lustracija nije osveta, već institucionalni mehanizam zaštite demokratije - navodi Pajtić.
Prema njegovim rečima, kombinacijom ovih mera stvara se preduslov da Srbija raskine s praksom reciklaže moći kriminalnih elita i konačno uspostavi državu u kojoj zakon i odgovornost stoje iznad interesa jedne partije i njenog vođe.
Podsetimo, 28. juna studenti u blokadi su završili jednu etapu u svojoj borbi protiv vlasti. Dali su i zeleno svetlo građanima, te "upalili semafor jedne generacije, koja ne želi da bude slepa, gluva i nema, koja ne pristaje da joj Bezbednosno-informativna agencija piše biografije, tužilaštvo namešta optužnice, policija određuje šta će misliti, govoriti i sanjati, već koja zna da Srbije zaslužuje bolje".
"Programske osnove" od 28. juna
Studenti se šest meseci zalažu da Republika Srbija bude uređena država u kojoj su institucije nezavisne i rade svoj posao. Očigledno je da je to pod ovom vlašću nemoguće i zato, kako navode, traže vanredne parlamentarne izbore i bore se za:
Ispunjenje svih studentskih zahteva
Studentski zahtevi, u svojoj srži zasnovani na načelima pravičnog društva, ne smeju biti zataškani i zanemareni. Njihovo neispunjenje na koje utiče trenutna vlast dokaz su nefunkcionalnosti institucija.
Sloboda medija
Ostvarivanje ustavnih prava građana na potpuno, istinito i blagovremeno izveštavanje o svemu što je u javnom interesu. Moraju se primeniti odredbe koje se tiču sastava saveta, uprave i upravljanja REM-a. Mediji su dužni da nepristrasno izveštavaju!
Slobodni i pošteni izbori
Potpuna revizija biračkih spiskova, odsustvo prinude i zastrašivanja birača, sprečavanje i sankcionisanje svake zloupotrebe biračkog prava. Mora se omogućiti funkcionisanje svih institucija zaduženih za organizaciju i kontrolu izbora.
Nezavisno i efikasno sudstvo i tužilaštvo
Sudstvo i tužilaštvo su pod političkim uticajem, te je neophodna smena odgovornih, postavljanje stručnih kadrova, kao i uvođenje instituta specijalnog tužilaštva za javne funkcionere.
Država bez korupcije i organizovanog kriminala
Treba pojačati unutrašnju kontrolu policije i bezbednosnih službi. Hitno blokirati sve tokove i pranje novca stečenog korupcijom i kriminalom, takođe objaviti sve komercijalne ugovore države sa stranim i domaćim investitorima.
Javna preduzeća i projekti
Potrebno je striktno primenjivanje propisa kojima se regulišu javne nabavke, prekinuti praksu favorizovanja pojedinih preduzeća. U cilju opšteg interesa neophodno je zadržati ključna infrastrukturna preduzeća u vlasništvu države.
Raspolaganje mineralnim resursima i zaštita životne sredine
Potrebna nam je strategija upravljanja mineralnim i drugim geološkim resursima u skladu sa ekološkim, društvenim, ekonomskim i regionalnim aspektima. Zaustaviti sve projekte poput projekta "Jadar" koji kroz eksploataciju ugrožavaju dugoročne društvene interese.
Neophodno je preispitati urbanističku politiku i povećati broj zelenih površina koje ubrzano nestaju. Ključnu ulogu ima edukacija građana, kako bi se problemi rešavali na duže staze.
Poljoprivreda
Treba nam poboljšanje poljoprivredne proizvodnje i podsticanje inicijativa individualnih proizvođača kao i sprovođenje departizacije u subvencionisanju proizvodnje.
Prosveta
Društvena svest o značaju prosvetnih radnika mora se podići kroz bolje uslove rada, ekonomski položaj, adekvatnu podršku i priznanje njihovog doprinosa zajednici. Mora se poštovati obrazovni, naučni i umetnički karakter rada Univerziteta.
Nauka
Naučni i istraživački rad moraju postati temelj društvenog i privrednog razvoja. To zahteva dugoročno sistematsko ulaganje u nauku, vraćanje ugleda naučnoj zajednici i obezbeđivanje njene institucionalne nezavisnosti.
Kultura
Kultura je temelj društva. Treba da gradimo spomenike znanja i umetnosti, ulažemo u stvaraoce nematerijalne baštine.
Zdravstvena zaštita
Neophodna su veća i efikasnija ulaganja u sistem javnog zdravlja, bezbednost na radu, promociju zdravlja i sprečavanje bolesti, uz odgovarajuće regulisanje privatnog sektora. Moraju se poštovati prava pacijenata i profesionalna etika uz sprečavanje korupcije i osiguranje bezbednog okruženja unutar zdravstvenih ustanova.
Lokalna samouprava
Dužnost svakog građanina je da učestvuje u javnom životu i da sudeluje u donošenju odluka koje se tiču dobrobiti svi nas kroz političku emancipaciju, mehanizme direktne demokratije kao što su građanski zborovi lokalni referendumi i narodne inicijative.
Studentsko organizovanje
Postojeće strukture ne uživaju poverenje studenta zbog nedostatka transparentnosti, sklonosti korupciji i neefikasnog zastupanja interesa studenata. Mora da se radi na drugačijim sistemima koji poput Plenuma omogućavaju organizovanje putem direktne demokratije.
Radnička pitanja
Potrebno je stremiti ka ostvarivanju radničkih zahteva kroz izmene Zakona o radu i Zakona o štrajku. Svi organi Republike Srbije moraju raditi na jačanju radnog zakonodavstva i njegovom poštovanju. Minimalna zarada je niska u odnosu na troškove života i evidentno je da se ona mora povećati.
Nacionalni interes
Međunarodni položaj mora biti podređen interesima države i građana. Ključne vrednosti na kojima će se buduća spoljna politika temeljiti su očuvanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta, poštovanje ljudskih i manjinskih prava, ekonomski razvoj države, transparentnost, mirno rešavanje sporova i vojna neutralnost.
Komentari 0
ostavi komentar