Društvo i ekonomija
10. 07. 2025. 14:54 28
Miloš Pavlović dobio 10, slavio s njim ceo SNS kao pobedu: Evo o kom ispitu se radi
Miloš Pavlović, poznatiji kao glavni student koji želi da uči i koji je protiv blokada fakulteta, pohvalio se prvom desetkom u indeksu na društvenim mrežama po povratku na Medicinski fakultet. U opis fotografije stavio je da je "presrećan za ozbiljan uložen trud". Ubrzo posle Instagrama, odmah na televiziji Informer, ministar za javna ulaganja Darko Glišić, iskoristio je priliku da "objasni narodu" da je to najteži ispit na Medicinskom fakultetu, da je profesor kod koga je polagao Pavlović "blokader" i da mu se od besa tresla ruka što je morao da mu upiše desetku.
Miloš Pavlović položio je predmet "Medicinska statistika i informatika" koji nosi 3 ESPB boda. Za one koji nisu upoznati, ispiti koji nose niži broj bodova, tačnije ispod standardnih jednosemstralnih ispita koji uglavnom nose 6 poena (ili više zavisno od težine i obima gradiva) smatraju se "lakšim" ili su neretko izborni predmeti. Dakle, predmet Medicinska statistika i informatika nikako ne spadaju u kategoriju ispita kao što je anatomija koji decenijama važi za najteži ispit na Medicinskom fakultetu.
I sami studenti sa Medicinskog fakulteta na društvenim mrežama su pisali da se ispit ne polaže usmeno i da sve što je ministar Glišić izgovorio na Informeru je…laž.
Kako se računaju ESPB bodovi
ESPB bodovi se računaju na osnovu ukupne težine rada koji student treba da uloži u određeni kurs ili predmet. To uključuje vreme koje student provodi na predavanjima i ispunjavajući druge akademske aktivnosti.
Na primer, jedan ESPB bod obično predstavlja oko 25-30 sati rada studenta, uključujući predavanja, seminarske radove, vežbe i učenje za ispit.
Suštinski, to izgleda ovako: Predmet nosi npr. 7 ESPB bodova = (25-30 sati rada) x 7 = 7–210 sati rada (predavanja, vežbi, učenja tog predmeta) tokom tog semestra.
ESPB bodovi se dodeljuju za svaki kurs ili predmet, a ukupan broj bodova koji student treba da sakupi zavisi od programa i stepena studija. Na primer, osnovne studije u Evropi obično zahtevaju 180-40 ESPB bodova, dok master studije zahtevaju 60–120 ESPB bodova.
Važno je napomenuti da ESPB bodovi ne znače samo broj sati koje student provede učeći, već se uzimaju u obzir i drugi faktori, poput težine gradiva, složenosti radnih zadataka i nivoa znanja i veština koji je studentima neophodan kako bi razumeli predmet. Dakle, na osnovu broja bodova koji predmet nosi možete pretpostaviti koliko je određeni ispit težak za spremanje.
Medicinska statistika i informatika
Cilj predmeta
Osnovni ciljevi predmeta Medicinska statistika i informatika su da omogući studentima, budućim doktorima medicine, sticanje bazičnih znanja i veština statistike i informatike u medicini: (a) neophodnih za razumevanje mehanizama prisutnih u zdravih i bolesnih ljudi (grupa); (b) u medicinskom/zdravstvenom odlučivanju koje je nezaobilazno u dijagnozi, terapiji i prevenciji; i (v) potrebnih za sistemski pristup organizaciji, obradi i komunikaciji podataka, informacija i znanja u zdravstvenom sistemu.
Ishod predmeta
Ovladavanje znanjima i veštinama kreiranja i prikupljanja medicinskih podataka, analize i donošenja zaključaka, generisanja, prenosa, čuvanja i korišćenja informacija u cilju rešavanja zdravstvenih problema. Znanje stečeno u toku nastave omogućava doktoru medicine da bude aktivni učesnik u informatizaciji zdravstvenog sistema, da evaluira sopstveni rad na osnovu podataka i informacija dobijenih iz prakse, i za učenje (posebno stalno medicinsko usavršavanje). Stečena znanja i veštine se koriste u svim medicinskim disciplinama u toku i po završetku studija.
Sadržaj predmeta
Medicinska statistika - Teorijska nastava (10 časova): Uvod u statistiku; Osnovni statistički pojmovi; Sređivanje podataka; Statističko opisivanje; Verovatnoća i raspodele verovatnoća; Statističko zaključivanje; Uzorak i ocena vrednosti parametara osnovnog skupa; Statistička analiza; Metodi za ispitivanje razlike; Ispitivanje povezanosti i Praktična nastava (vežbe, drugi oblici nastave, studijski istraživački rad) (25 časova): Sređivanje podataka; Statističko opisivanje; Verovatnoća i raspodele verovatnoća; Uzorak i ocena vrednosti parametara osnovnog skupa; Metodi za ispitivanje razlike; Ispitivanje povezanosti
Medicinska informatika - Teorijska nastava (4 časa): Medicinski podaci, informacije i znanje; Medicinsko odlučivanje; Medicinski /zdravstveni informacioni sistemi; Elektronska zdravstvena dokumentacija i Praktična nastava (vežbe, drugi oblici nastave, studijski istraživački rad) (11 časova): Pretraživanje, pronalaženje, obrada, prenošenje i generisanje medicinskih podataka informacija i znanja; Medicinsko odlučivanje (postavljanje dijagnoze, izbor terapije, uspostavljanje prioriteta); ZIS (identifikacija informacionog procesa, struktura podataka, klasifikacije i nomenklature, standardizacija, tajnost i bezbednost); Studija slučaja – elektronska zdravstvena dokumentacija, primeri, korišćenje, evaluacija.
Metode izvođenja nastave
Nastava pod nadzorom sastoji se od predavanja, seminara, studija slučaja i vežbi (koji uključuju i grupne diskusije predefinisanih sadržaja, demonstraciju različitih alata i softvera, i korišćenje onlajn resursa (članaka, knjiga, baza podataka), konsultacija i ispita.
Ocena znanja
Maksimalni broj poena 100; Predispitne obaveze - Aktivnost u toku predavanja i seminara i praktična nastava 10, Kolokvijum-i (2) 20; Završni ispit- pismeni ispit 20, usmeni ispit 50 poena, prenosi Nova.rs.
Komentari 28
ostavi komentar