Društvo i ekonomija
15. 02. 2024. 07:27 4
Kako je Sretenje postalo državni praznik
Dan državnosti Srbije, koji se obeležava 15. i 16. februara, ustanovljen je u spomen na dan kada je na zboru u Orašcu 1804. godine dignut Prvi srpski ustanak - kao dan sećanja na početak srpske revolucije, a takođe se proslavlja kao Dan ustavnosti Srbije jer je na taj dan u Kragujevcu 1835. godine izdat i zakletvom potvrđen prvi Ustav Knjaževstva Srbije - Sretenjski ustav.
Antropolog prof. dr Senka Kovač navodi da su se članovi komisije pri odabiru Sretenja kao državnog praznika vodili time da bude "prihvatljiv kako za ujedinjenu Evropu, tako i unutar Srbije".
Senka Kovač, autorka knjige "Sretenje - novi državni praznik u javnom diskursu", istakla je da je predlog da Sretenje bude državni praznik dala komisija koju je imenovala Vlada Srbije u kojoj su bili eminentni istoričari, kao i profesori iz drugih naučnih oblasti.
- Po rečima predlagača, profesora Radoša Ljušića, osnovna ideja oko koje su se članovi komisije složili bila je da se ne uzima događaj iz Srednjeg veka, jer nijedna država u Evropi nema praznik koji je inspirisan događajem iz tog perioda. Izostavljen je XX vek zato što postoje ideološke podele i jer bi praznik bio za jedne prihvatljiv, a za druge neprihvatljiv. Iz XIX veka izdvojena su dva značajna događaja - početak Prvog srpskog ustanka 1804. godine u Orašcu i donošenje Sretenjskog ustava 1835. godine u Kragujevcu - rekla je Kovač.
Prema njenim rečima, predlagači su smatrali da će novi praznik koji uključuje oba događaja biti "prihvatljiv kako za ujedinjenu Evropu, tako i unutar Srbije jer neće provocirati ideološke podele".
Sretenje kao Dan državnosti proslavlja se od 15. februara 2002. godine. Deset godina kasnije, resorno ministarstvo predložilo je još jedan praznični dan, 16. februar.
Kovač je navela da je predlog imao veliku podršku narodnih poslanika, sa jednim glasom protiv.
- Sretenje je kao Dan državnosti usvojen Zakonom o državnim i drugim praznicima, 10. jula 2001, a godinu dana kasnije prvi put se proslavlja - precizirala je Kovač.
Kovač je istakla da je recepciju Sretenja - Dana državnosti istražila u tri periodа: od 2002-2004. godine, potom u nastavku istraživanja od 2008-2011. godine i od 2018. do 2020. godine na uzorku od 604 ispitanika.
Komparativna analiza odgovora ispitanika u studentskoj grupi, kako navodi, pokazuje da se u prvom periodu Sretenje "sporo prepoznavalo kao praznik", dok u drugom i trećem periodu istraživanja, Sretenje - Dan državnosti "ima značajnu ulogu u oblikovanju kulturnog identiteta ispitanika".
- Generacije studenata, ali i ispitanika različitih godišta i zanimanja u kontrolnoj grupi, u većem procentu pozitivno vrednuju kulturna i politička postignuća predaka i istorijskih ličnosti - aktera događaja koje simbolizuje Sretenje - Dan državnosti - navodi Kovač.
Komentari 4
ostavi komentar