Društvo i ekonomija
04. 12. 2022. 17:40 3
EPS, NIS, Srbijagas... Kome se smrklo, a kome je svanulo
Da su inflacija, ekonomska i energetska kriza nekome majka, a nekome maćeha jasno se vidi iz rezultata poslovanja 100 najvećih preduzeća u Srbiji, ali nelogično je to što su na gubitku oni koji se bave proizvodnjom i prodajom energenata čije cene su beležile istorijske maksimume, a na dobitku oni koji ove energente u značajnoj meri koriste u svojoj proizvodnji, piše nedeljnik NIN.
Iako se već tradicionalno nalaze na prva dva mesta APR-ove liste Sto naj preduzeća po visini poslovnih prihoda, državni EPS i Gaspromnjeftov NIS zapravo su i ove, kao i prošle godine, reper za lice i naličje aktuelne ekonomske krize. Кriza je - pokazuju to podaci iz pomenute liste, ali i rezultati poslovanja dva preduzeća tokom ove godine - prvom preduzeću donela izrazite gubitke, a drugom vanrednu dobit, iako su cene energenata koje proizvode i jedni i drugi beležile rekordni rast.
Finansijski bilans NIS-a za prvih devet meseci ove godine pokazuje petostruko veću dobit nego u istom periodu 2021, dok podaci iz liste Sto najboljih koju izrađuje Agencija za privredne registre svedoče da je NIS prethodne godine svoje poslovne prihode uvećao za 67 odsto.
Zbog velikog rasta prihoda ova kompanija ne samo da je zauzela drugu poziciju na listi najvećih, nego je istovremeno i među prvih pet kompanija koje su u 2021. prednjačile po profitu. Samo godinu ranije, 2020. NIS je bio na šestom mestu na listi neto gubitnika, sa minusom od oko pet milijardi dinara, da bi u 2021. potpuno preokrenuo situaciju i ostvario neto dobit veću od 23 milijarde dinara, što ga je onda i dovelo među top pet najuspešnijih kompanija.
Iako kriza nije donela samo rast cena nafte i drugih derivata, nego i rekordno visoke cene struje i gasa, srpska preduzeća koja se bave proizvodnjom i prometom ovih energenata, EPS i Srbijagas, nisu se zbog ove činjenice okoristili. Naprotiv, loše upravljanje njima, upareno sa državnom politikom kontrole i zamrzavanja cena struje i gasa za krajnje potrošače, dovelo je do situacije obrnute onoj u NIS-u.
Mesta koja zauzimaju EPS i NIS se na rang-listi APR-a možda nisu promenila, ali krajnji rezultat jeste, pa je NIS za godinu dana gubitke pretvorio u značajnu dobit, dok je EPS 2020. bio u vrhu liste najprofitabilnijih preduzeća, a lane se našao na listi najvećih gubitaša, sa neto gubitkom od gotovo 15 milijardi dinara. A da stvar bude još gora, već sada je izvesno da će njegov gubitak za ovu godinu biti znatno veći.
Bez svake sumnje, odluka države da zamrzavanjem cena struje i gasa vodi borbu protiv rastuće inflacije ide naruku pojedinim privatnim preduzećima, čija poslovna aktivnost nakon pandemijskog udara iz 2020. silovito raste, pa osim što se rast tražnje, povećanje proizvodnje i rast cena njihovih proizvoda na tržištu pozitivno odražava na njihovo poslovanje već u 2021, povoljnije cene inputa kao što su struja ili gas od onih tržišnih čini njihov konačni rezultat još boljim.
Možda je i najvidljiviji primer kineska HBIS grupa, vlasnik Železare Smederevo. Zahvaljujući ponovnom pokretanju visoke peći, odnosno rastu tražnje na tržištu čelika i ostvarenoj prodaji i na inostranom i na domaćem tržištu, ovo preduzeće je slično NIS-u potpuno preokrenulo trend iz 2020.
HBIS grupa je za samo jednu godinu sa 12. mesta dospela na treću poziciju na listi Sto naj preduzeća. Zbog rasta prihoda za više od dva puta, odnosno ozbiljne razlike između rasta prihoda i rasta rashoda, ovaj proizvođač gvožđa i čelika je umesto gubitka od oko šest milijardi dinara iz 2020. u prošloj godini ostvario dobit i to veću od 23 milijarde dinara, što ga je sa pete pozicije među najvećim gubitašima dove
Komentari 3
ostavi komentar