Društvo i ekonomija
19. 03. 2021. 17:32 5
Rebićev brat gradi NELEGALNO na Uvcu
Specijalni rezervat prirode Uvac godinama je plen investitora koji ilegalno grade vikendice. Umesto da ih u tome spreče nadležni su im omogućili da ih legalizuju, zaobilazeći na taj način propise koji brinu o zaštiti životne sredine. A jedan od onih koji su nelegalno gradili na Uvcu jeste i Slobodan Rebić, brat od strica direktora policije Vladimira Rebića.
Iznad leve obale Zlatarskog jezera, na lokalnom putu koji vodi ka Ivanjici u novovaroškoj opštini, pruža se prelep pogled na ovu veštačku akumulaciju i planine koje je okružuju. Ispod puta, uz samu obalu, stopljena sa zimzelenim ambijentom i oivičena žičanom ogradom, nalazi se bez dozvole građena vikendica sa sređenim prilazom, pomoćnim objektom i solarnim panelom.
Kada su je čuvari Specijalnog rezervata prirode Uvac (SRP Uvac) posetili u jednom od svojih svakodnevnih obilazaka terena, dočekala su ih obaveštenja – "čuvaj se psa" i "objekat je pod video nadzorom".
Čuvar Stevo Radovanović seća se kada je tu stajala samo jedna betonska ploča i na njoj kamp prikolica. U međuvremenu je napravljena čitava vikendica. Bio je to jedan od njegovih slučajeva divlje gradnje od kada se, pre desetak godina, zaposlio u rezervatu.
- Kada je (područje Uvca) počelo da se promoviše kao zaštićeno područje, onda je počelo da privlači sve više i više ljudi - kaže Radovanović.
Ova vikendica samo je jedna od mnogih koje su građene bez dozvole u okviru SRP Uvac u poslednjih osam godina. Inspektori Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture su od 2012. do oktobra 2020. godine doneli 42 rešenja kojim nalažu zaustavljanje ilegalne gradnje i rušenje započetih objekata u okviru rezervata. Od toga je samo 13 objekata srušeno i to isključivo na osnovu rešenja iz 2015. godine.
Istraživanje Centra za istraživačko novinarstvo Srbije (CINS) pokazuje kako se na ovaj način zaobilaze propisi koji brinu o zaštiti životne sredine i kako je Opština Nova Varoš pri legalizaciji pojedinih objekata nakon 2015. propuštala da traži saglasnost organizacije nadležne za zaštitu prirodnih dobara, kako je predviđeno zakonom, što znači saglasnost Zavoda za zaštitu prirode Srbije.
Zločin bez kazne
Slobodan Rebić iz Užica, inače brat od strica direktora policije Vladimira Rebića, počeo je da zida bez dozvole u novembru 2012. Opštinski građevinski inspektor mu je naredio da ukloni izgrađeno i zemljište vrati u prvobitno stanje. U trenutku posete inspektora Rebić nije bio tu, već je zapisnik zakačen na objekat.
U decembru iste godine je i republički inspektor, tada prisutnom Rebiću, najavio donošenje Rešenja o rušenju izvedenih radova, koje je i stiglo u januaru sledeće godine. Rebić je nastavio da gradi.
U julu 2013. godine opštinski inspektor je ponovo izašao na teren i sastavio zapisnik.
SRP Uvac je podneo i krivičnu prijavu 2013. godine Osnovnom javnom tužilaštvu u Prijepolju. U njoj piše da su čuvari Uvca primetili da Rebić noću nastavlja da zida:
- Jednostavno se može zaključiti da Rebić svesno i namerno čini krivično delo, ponašajući se krajnje drsko i bahato, istovremeno se "rugajući" inspekciji, rezervatu, opštini Nova Varoš i Republici Srbiji. Istina, prilikom izlazaka na teren, Rebić uvek izjavi da zna da čini krivično delo, da inspekcija samo radi svoj posao, kao i Rezervat Uvac d.o.o, a onda nastavlja da "radi po svom", odnosno, čim čuvarima prirode "ugleda leđa" nastavlja intenzivno da zida.
Sledeće godine Rebić je sa tužilaštvom sklopio sporazum o priznanju krivičnog dela nakon čega je osuđen na uslovnu kaznu zatvora od šest meseci i novčanu kaznu od 100.000 dinara. Opština mu je objekat legalizovala 2017. iako je jedan deo bio u prvoj zoni sanitarne zaštite voda.
Rebić za CINS kaže da je gradio u zaštićenom području, ali i da su drugi:
- Gore je preko dve stotine objekata, svaki je dobio zabranu gradnje i posle toga je to regulisano zakonom i legalizovano.
Od 19 krivičnih prijava koje je od 2012. do oktobra 2020. rezervat podneo prijepoljskom tužilaštvu protiv investitora koji rade bez građevinske dozvole, u 11 slučajeva su investitori osuđeni na uslovne kazne zatvora i 100.000 dinara. U dva slučaja su prijave odbačene jer je primenjeno sredstvo oportuniteta, odnosno optuženi su platili novčanu kaznu – u jednom slučaju 15.000, a u drugom 30.000 dinara.
Komentari 5
ostavi komentar