Politika

I. Maksimović

05. 04. 2021. 06:36 28

Vladeta Janković: Težina Vučića u svetu, koliko god se on junačio po Pinku i Hepiju, SMEŠNO JE MALA

Već izvesno vreme je jasno da su Vučićeve akcije na evropskoj berzi izgubile svaku vrednost, jer ne samo što ne ispunjava zadatak radi kojeg je doveden na vlast, nego uporno i izazivački koketira sa Rusijom i, sa stanovišta EU posebno nepoželjnom, Kinom. Od značaja je i to što njegova, uslovno rečeno, pokroviteljica Angela Merkel, zbog skorog povlačenja, više nema nekadašnjeg uticaja. Naša mučena diplomatija, ovakva kakva je, moraće dobro da se oznoji ne bi li bar malo izvadila fleke koje je Vučić napravio sa one šamlice u Ovalnom kabinet - kaže u intervjuu za Direktno.rs, profesor i diplomata Vladeta Janković, bivši ambasador SRJ i Srbije u Ujedinjenom Kraljevstvu i Vatikanu.

Kako ocenjujete izveštaj Stejt Departmenta o Srbiji, u kojem se iznosi niz kritika na račun vlasti i stanja u Srbiji?

- Pre svega je uputno podsetiti se najvažnijih tačaka u Izveštaju, a one se tiču korupcije na najvišem nivou, neefikasnog i pristrasnog pravosuđa, neravnopravnosti izbornog procesa, a možda više od svega poraznog stanja u medijima. Naravno, Amerikanci ne zaboravljaju ni svoje dve neizbežne teme - braću Bitići i paljenje Amabasade, a koliko se zna o prirodi američke diplomatije (i uostalom mentaliteta) neće ih ni zaboraviti dok na ovaj ili onaj način ne isteraju svoje. U izveštaju se poimence navode tabloidi koji su na naslovnim stranicama i toku samo jedne godine objavili oko 1.000 lažnih vesti, a doslovno se kaže da poslanici u Skupštini „klevetaju opozicione lidere“.

Dve rečenice iz Izveštaja zvuče teško kao tuč i niko iole odgovoran ne bi smeo da se o njih ogluši. Jedna glasi: „Srbija je postala zemlja u kojoj je često opasno biti novinar i u kojoj lažne vesti velikom brzinom postaju vidljive i popularne“, a druga ni više ni manje nego da je „ugrožena sposobnost građana da učestvuju u demokratskim procesima“. Posle ovako nečega, ne može biti jasnije da su američko-srpski odnosi na vrlo niskom nivou, a ako se ne zaboravi (ubeđen sam, nimalo slučajna) koincidencija sa Izveštajem Evropskog parlamenta, bez i najmanjeg likovanja ili zle volje Vučiću se može poručiti da je čitava njegova zapadna karta, ako je ikada nešto obećavala, sada u potpunosti proigrana.
Da li je izveštaj Stejt Departmenta na neki način "osveta" nove administracije u Vašingtonu, zbog Vučićeve podrške Donaldu Trampu?

- Mislim da tu nema nikakve osvete, pre svega zato što je - da se ne lažemo - čitava Vučićeva budalaština oko guranja već dobrano zaglavljenih Trampovih predizbornih kola bila ćorak podjednako u američkoj i našoj domaćoj propagandi, a ako se stvar posmatra sa stanovišta ozbiljne međunarodne politike, vidi se da eventualna rešenja zapravo nisu ni bila svrha čitavog poduhvata..Stvar je jednostavno u tome što se Bajdenova administracija sada vraća na izrazito antisrpski odnosno proalbanski kurs američke balkanske politike, koji je Tramp, zauzet na drugim stranama, bio pre zapustio nego napustio. Na ovako visokom političkom nivou, koncept osvete nema šta da traži: setimo se samo kako je Vučić, podjednako glupavo, 2018. podržao Klintonovu protiv Trampa, pa je to prošlo bez posledica, a zapravo neprimećeno, jer su važnost podrške i, uopšte, specifična težina našeg lidera - koliko god se on junačio po Pinku i Hepiju - u međunarodnim relacijama smešno mali.

Izrael i Kosovo su uspostavili diplomatske odnose. Da li polako dolaze na naplatu odredbe Vašingtonskog sporazuma?

- Ne čini mi se da izraelsko priznanje Kosova ima poseban značaj, jer neće povući novi talas priznanja, a čak bi moglo da podstakne neki suprotan proces. Tu je od svega važnije što je nova ambasada otvorena baš u Jerusalimu, do čega je Izraelu, a svakako i SAD, posebno stalo. Ta stvar je, međutim, krajnje sporna i u ovom trenutku, uprkos svim naporima određenih ogromno moćnih lobija, nalazi se u stanju hibernacije. Činjenica je da trenutno u Jerusalimu 26 zemalja imaju konzulate, a samo tri (SAD, Gvatemala i, od onomad, kolos zvani Kosovo) ambasade.
Ako odbijanje Rusije, Kine i, prirodno, svih muslimanskih  zemalja ne čudi, vrlo su upadljivi otpor baš svih zemalja Evropske unije, pa i uzdržanost mnogih država koje su, da biramo reči, američka klijentela. Što se Srbije tiče, naša mučena diplomatija, ovakva kakva je, moraće dobro da se oznoji ne bi li bar malo izvadila fleke koje je Vučić napravio sa one šamlice u Ovalnom kabinetu, a za sada se čini da će pokušati da se provuku sa otvaranjem trgovinskog predstavništva u Jerusalimu.

Vučić se našao na meti kritika i Evropskog parlamenta, što je izazvalo niz neprimerenih reakcija u Beogradu. Da li je to početak novog kursa Evrope prema Vučiću, imajući u vidu devetogodišnje ćutanje na stanje demokratije u Srbiji?

- Već izvesno vreme je jasno da su Vučićeve akcije na evropskoj berzi izgubile svaku vrednost, jer ne samo što ne ispunjava zadatak radi kojeg je doveden na vlast, nego uporno i izazivački koketira sa Rusijom i, sa stanovišta EU posebno nepoželjnom, Kinom. Od značaja je i to što njegova, uslovno rečeno, pokroviteljica Angela Merkel, zbog skorog povlačenja, više nema nekadašnjeg uticaja. Mnogi razumni ljudi u našoj javnosti godinama ponavljaju da nismo imali, da nemamo i da nećemo imati izgleda da uđemo u ovakvu Evropsku uniju, i tome u prilog navode neoborive razloge, ali se čini da je sada i Vučiću nešto slično počelo da sviće pred očima.Koliko je neiskorenjivom radikalu u njemu stvarno stalo do Evrope govori i to što, uprkos činjenici da ima više od godinu dana kako ne samo što nije zatvoreno nego čak nije ni otvoreno jedno jedino poglavlje u pregovorima, dokazano nesposobne osobe opstaju na ključnim položajima za veze sa EU. Što se tiče devetogodišnjeg gaženja demokratije u Srbiji, mislim da bi to malo kome u Briselu smetalo pod uslovom da Vučić potpiše sporazum sa Prištinom. Mi jednostavno već suviše dugo živimo u iluzijama u pogledu briselskog altruizma i brige za demokratiju u zemljama koje su na bezbednoj udaljenosti od ključnih članica Unije.

Da li smatrate da je Evropskoj uniji u interesu stabilokratija ili demokratija u Srbiji?

- Odgovor na ovo pitanje u osnovi je sadržan u upravo rečenom.  Briselu je lako da se zalaže za makar i prividnu stabilnost po cenu demokratije u Srbiji, jer u parlamentima starih evropskih zemalja ne sede Rističevići, Martinovići i Pilje. Za nas, kao državu i naciju, bitno je da se rasvestimo kako prave stabilnosti ne može ni biti dokle god se sopstvenim snagama ne izborimo za pravu demokratiju - što znači za slobodne medije, poštene izbore i korenit obračun sa korupcionaškom bandom. Demokratsko dostojanstvo se ne dobija nego zaslužuje i uzima. Njega nam neće pokloniti ni Putin ni brat Si, a još manje Bajden i Ursula fon der Lajen.

Dragi čitaoci, da biste nas lakše pratili i bili u toku preuzmite našu aplikaciju za Android ili Iphone.

Komentari 28

ostavi komentar
Vidi još

Ostavi komentar

Da biste komentarisali vesti pod Vašim imenom

Ulogujte se
Pravila komentarisanja
Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici i kvalitetniji komentari.
Direktno.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Zabranjeno je objavljivanje ideja, informacija i mišljenja kojima se podstiče diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihove seksualne opredeljenosti, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo. Komentari koji sadrže govor mržnje i psovke, takodje neće biti objavljeni.
Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije, već samo autora komentara.


Fakiri

Zoran Živković [25.03.2024.]




Video dana

Pobednički ples

Anketa

Šta će Partizan uraditi u Evroligi?

Rezultati