Slobodno vreme
28. 05. 2022. 09:00 5
Zašto smo svi postali toliko zaboravni?
Privremena kratkotrajna zaboravnost ovih dana sve je češća pojava kod sve većeg broja ljudi, tvrde stručnjaci. Ne možemo se setiti jednostavnih stvari, imena prijatelja ili saradnika koje dugo nismo videli, reči koje bi trebalo da nam budu poznate, pa čak i obavljanja nekih rutinskih stvari koje smo pre radili bez razmišljanja.
Živimo u trenutku velikih promena nakon zatvaranja i svega ostalog što je donela pandemija koronavirusa, a tu je i rat u Evropi. Sve te promene troše našu kognitivnu energiju, čak i više nego što mislimo, tvrde neuronaučnici. Zato, nije čudno ne možemo da se setimo šta smo jeli za doručak. Naši se umovi bore sa ovim prelaznim trenucima.
Stres uzeo danak
Hronični i kumulativni stres u poslednje dve godine uzeo je danak. Istraživanje koje vodi dr. Shields pokazalo je da ljudi koji su pogođeni stresom imaju problema s pamćenjem. Stres negativno utiče na našu pažnju i san, a to posledično utiče i na pamćenje. Isto tako, hronični stres može oštetiti mozak i izazvati dodatne probleme s pamćenjem.
Takođe, more informacija koje dolaze s različitih kanala zakrčuju naše mozgove. Jako teško zadržavamo pažnju jer neprestano skrolujemo po telefonima dok istovremeno radimo druge stvari, a to nam, tvrde naučnici, otežava da dugotrajno zabeležimo konkretna sećanja. Tu je i jednoličnost naših života u vremenima pandemije.
Šta uraditi kako biste popravili pamćenje?
Pamćenje postaje gore s godinama, ali naučnici ne znaju kada tačno jer ljudi kognitivno drugačije stare.
Neke studije pokazuju da je pamćenje najbolje kod ljudi u dvadesetima i nakon toga sistematski propada dok neka druga istraživanja pokazuju da najveći pad počinje oko šezdesete. Ako ste zabrinuti za svoje pamćenje, treba da posetite lekara, naročito ako i drugi primećuju vašu zaboravnost.
Stručnjaci imaju nekoliko preporuka o tome šta treba raditi kako biste popravili pamćenje.
Ne forsirajte
Ako se prisiljavate da se nečega prisetite, to je kontraproduktivno. Postaćete frustrirani, a ta frustracija emocionalnom delu mozga dopušta da preuzme delove mozga koji su zaduženi za sećanja. Dajte sebi vremena, duboko udahnite, smirite misli i pokušajte kasnije.
Prestanite s multitaskingom
Teško se setiti ili zapamtiti bilo šta ako obavljate više stvari odjednom. Maknite telefon, a to će vam pomoći i da kontrolišete preterani dotok informacija. Radite stvar po stvar. Obratite pažnju na male stvari koje odrađujete automatizmom, kao što je, recimo, pranje zuba.
Smirite mozak
Ovo će ojačati frontalni režanj koji je uključen i kod pamćenja i prisećanja, ali i kod regulacije stresa. Ona preporučuje meditaciju na dnevnoj bazi, jogu ili jednostavno kontrolu disanja, barem deset minuta dnevno. Prošetajte prirodom. Povežite se s onima koje volite, dugo pričajte, zagrlite nekog, uživajte u seksu. Intimnost smanjuje stres jer se osećate sigurno i zbrinuto. Naspavajte se jer to čisti vaš um od štetnih stvari koje vam blokiraju mentalne procese.
Budite društveno prisutni
Budite potpuno pažljivi kad razgovarate s ljudima. To će vam pomoći da se bolje prisetite onoga što ste želeli da kažete jer vam um neće biti rastrzan i prezaposlen pa ćete se i lakše prisetiti šta je izrečeno.
Zato, sklonite telefon, isključite TV i obratite pažnju na ono što vam ljudi govore, nemojte samo čekati svoj red da pričate.
Komentari 5
ostavi komentar