Kako je Njegoš govorio o ženama

Petar Petrović Njegoš smatran je za jednog od najatraktivnijih vladika. Neki su nagađali da je njegovom monaškom životu najviše "smetala" njegova sklonost ka ženskom polu. I kao da je i sam vladika Rade znao za svoju "boljku" često je o ženama znao i pogrdno da kaže u svojim književnim delima.

Samo godinu dana pre smrti, svojoj pesmi “Noć skuplja vijeka”, Njegoš je o ženama rekao sledeće: “Neki su me sovjetovali da oči na ženski pol ne okrećem, a čovjek ne može i sa samrtnoga odra da oči ne baci na krasno stvorenije”.

Kao vladici, nije mu bilo dozvoljeno da stupa u odnose, međutim postoje tvrdnje da se tog “zaveta” nije pridržavao. Njegoš je svojevremeno važio za izuzetno lepog muškarca, a poznato je da mu je za oko zapala i pesnikinja Milica Stojadinović Srpkinja.

Upravo je ona bila razlog zbog kog je sam Petar Petrović Njegoš u jednom trenutku pomislio šta bi bilo da nije crkveni poglavar, te je napisao sledeće: "Ja pojeta, ona pojeta, da nijesam vladika, eto kneginje Crnoj Gori".

Vladika Rade vladao je i živeo u vremenu koje je iziskivalo "bojovnike", a ne viteze srca. Evo kako je Njegoš pričao o ženama:

"Ćud je ženska smiješna rabota. Ne zna žena ko je kakve vjere; stotinu će promijenit vjerah da učini što joj srce žudi."

"Ništa ljepše nit’ je kada, niti od nje stvorit može".

Petar II Petrović Njegoš rođen je 13. novembra 1813. godine u selu Njeguši u blizini Cetinja, a umro na Cetinju 31. oktobra 1851. godine.

Bio je srpski pravoslavni vladika, kao i poglavar Crne Gore. Jedan je od najvećih pesnika i filozofa sa ovih prostora.

Njegovo najpoznatije delo jeste poema "Gorski vijenac", ali tu su i druga važna dela poput "Luča mikrokozma", "Lažni car Šćepan Mali"…

Njegoš je u Crnoj Gori uveo redovne poreze i mnoštvo novih zakona, a oformio je i vojsku.

Bio je pristalica ujedinjenja i oslobođenja srpskog naroda koji je bio u stalnim sukobima s Osmanskim carstvom.

Njegove posete Rusiji podsticale su ga da ulaže napore za modernizaciju. Otvorio je dve fabrike baruta i izgradio brojne puteve i bunare, a ustanovio je i medalju Obilića, koja je postala najviše crnogorsko vojno odlikovanje.