Srbija

Gordana Vasiljević

09. 08. 2026. 17:03 2

U ovom manastiru parovi se mole za potomstvo: Monahinje ne mogu da prebroje sva čuda

Skrivena među šumadijskim brežuljcima, ova srednjovekovna svetinja vekovima okuplja vernike koji dolaze po utehu i nadu. Posebno je posećuju supružnici koji žele decu, dok se priča o brojanici koja je, prema verovanju jednog diplomate, sačuvala živote njegovih saradnika i njega i danas prepričava.

Među šumadijskim brežuljcima, nedaleko od Velike Plane, nalazi se manastir Koporin, jedna od najznačajnijih zadužbina despota Stefana Lazarevića.

 

Ova srednjovekovna svetinja privlači vernike iz Srbije i inostranstva, a posebno parove koji se mole da dobiju potomstvo. Monahinje, kako se navodi, više ne mogu ni da nabroje sve porodice koje su se nakon molitve vratile u manastir sa decom kako bi zahvalile Bogu i Svetom despotu Stefanu.

Posebna molitva za supružnike koji žele decu

U manastiru se čuvaju mošti Svetog despota Stefana Lazarevića. Prema pravoslavnoj tradiciji, nad ćivotom sa njegovim moštima čita se posebna molitva za supružnike koji žele potomstvo.

Upravo zbog toga Koporin postaje jedno od najposećenijih mesta među vernicima koji se nadaju da će se ostvariti kao roditelji.

Priče o parovima koji su posle molitava dobili decu pripadaju verskom predanju i ličnim svedočenjima vernika. Crkva ih prihvata kao izraz vere, ali takva iskustva nije moguće naučno potvrditi.

 

Izvor za koji se veruje da ima lekovitu moć

Nedaleko od manastira nalazi se izvor kojem narod pripisuje lekovita svojstva. Njegov nastanak prati predanje povezano sa despotom Stefanom Lazarevićem.

Prema toj priči, despot se ranjen vraćao sa puta kada je pao sa konja. Nakon što je konj popio vodu sa izvora, oporavio se, pa je na tom mestu kasnije podignuto obeležje.

Vernici vodu sa ovog izvora nose kućama i čuvaju poput bogojavljenske vodice. Daju je i teško bolesnim članovima porodice, verujući u njenu blagotvornu moć.

 

Pismo američkog ambasadora stiglo mesec dana kasnije

Među pričama koje monahinje prenose posetiocima posebno mesto zauzima događaj vezan za nekadašnjeg američkog ambasadora.

On je pre nekoliko godina sa saradnicima posetio Koporin, a monahinje su im po završetku posete poklonile brojanice, kao što su to činile i sa drugim zvaničnim gostima.

Mesec dana kasnije u manastir je stiglo ambasadorovo pismo. U njemu je naveo da su ubrzo nakon posete doživeli tešku saobraćajnu nesreću na Kosovu i Metohiji. Automobil je bio potpuno uništen, ali su svi putnici prošli bez težih povreda.

Ambasador je napisao da brojanicu nije skidao sa ruke i da veruje da ih je sačuvalo molitveno zastupništvo Svetog despota Stefana. Ovaj događaj ostaje deo usmenog predanja koje se u manastiru i danas prepričava.

 

Zadužbina despota Stefana Lazarevića

Manastir Koporin podigao je despot Stefan Lazarević početkom 15. veka, najverovatnije nakon Bitke kod Angore 1402. godine.

 

Smatra se da ga je sagradio u znak zahvalnosti što je preživeo veliku bitku, ali i zbog oslobađanja sestre Olivere, koja je nakon Kosovske bitke odvedena na dvor osmanskog sultana kao zalog mira.

Manastir je posvećen Svetom arhiđakonu Stefanu i predstavlja nepokretno kulturno dobro od velikog značaja. Tokom vekova više puta strada i obnavlja se, a danas je ženski manastir.

Mošti Svetog despota Stefana Lazarevića pronađene su tokom arheoloških istraživanja 1977. godine. Prema navodima izvora, kasnije antropološke analize pokazale su da posmrtni ostaci odgovaraju srpskom vladaru.

Za vernike Koporin nije samo važan istorijski spomenik. To je mesto molitve, nade i utehe, zbog čega ga svake godine posećuju hiljade ljudi.

Dragi čitaoci, da biste nas lakše pratili i bili u toku preuzmite našu aplikaciju za Android ili Iphone.

Komentari 2

ostavi komentar

Ostavi komentar

Da biste komentarisali vesti pod Vašim imenom

Ulogujte se
Pravila komentarisanja
Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici i kvalitetniji komentari.
Direktno.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Zabranjeno je objavljivanje ideja, informacija i mišljenja kojima se podstiče diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihove seksualne opredeljenosti, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo. Komentari koji sadrže govor mržnje i psovke, takodje neće biti objavljeni.
Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije, već samo autora komentara.