Kultura

Jana Aleksić

13. 12. 2019. 13:20 0

Hor slavista tragovima ruske i srpske melodije

Prilikom nastupa u gradovima Bačke, Banata i Srema, inače značajnim kolonijama ruskih emigranata, članovi Hora otkrili su moć pesme da razgali nečija srca, evocira potisnuta sećanja, oživi lične i porodične istorije.

Hor slavista je muzički sastav koji već 12 godina neguje kulturu i tradiciju, prvenstveno svoje, ali i drugih slovenskih zemalja. Repertoar ansabla pored srpskih narodnih pesama obuhvata pesme na ruskom, ukrajinskom, beloruskom, bugarskom, češkom i slovačkom jeziku. Članovi su najpre bili studenti slavistike koje je 2007. godine okupila Aleksandra Nikolajevna Matrusova, magistar filologije, predavač moskovskog Državnog instituta ruskog jezika „A. S. Puškin“ i tadašnji lektor na Filološkom fakultetu u Beogradu.Mladim slavistima vremenom su se pridružili i studenti sa drugih fakulteta. Danas su to profesori stranih jezika, asistenti na fakultetima, prevodioci, i dalje aktivni članovi Udruženja Hora slavista. Jedinstveni umetnički izraz Hora svojim glasovima oplemenjuju novi članovi, mladi ljudi zainteresovani da upoznaju širinu i lepotu slovenske duše.

Hor ostvaruje lepu dugogodišnju saradnju sa Ambasadom Rusije, Belorusije, Bugarske, Ruskim domom, kao i brojnim ustanovama kulture, bibliotekama udruženjima, fakultetima. Članovi hora posebno su ponosni na svoja učešće na festivalima u Sankt Peterburgu, Moskvi, Tveru, gde su imali priliku da predstavljaju Srbiju, kao i na zajedničke nastupe sa kozačkim ansamblima iz Rusije. Ove jeseni slavisti su otpočeli svoju prvu turneju po Vojvodini u okviru projekta "Tragovima ruske melodije" koji je podržao Fond "Ruski svet" iz Ruske Federacije. Ideja je bila da se posredstvom priče i pesama stariji podsete, a mlađi upoznaju sa uticajima ruske kulture na srpsku. Ti uticaji su kulturno i istorijski ojačali nakon Revolucije u Rusiji 1917. godine i okončanja Velikog rata, kada je oko 45.000 podanika bivše Ruske imperije na teritoriji Kraljevine SHS pronašlo svoje utočište. Veliki deo emigracije činili su pripadnici građanskog sloja i ruska inteligencija. Upravo zahvaljujući naučnicima, nastavnicima, umetnicima, oficirima, sveštenicima i mnogim drugim poslenicima carske Rusije, srpska kultura je u prvoj polovini 20. veka počela da doživljava svoju renesansu, a srpsko društvo dobijalo svoje punije i lepše obličje. Od tog perioda se u našim zemljama čuva čista i iskrena ljubav prema bratskom pravoslavnom narodu i Rusiji, ali i razvija zanimanje za bogatu rusku umetnost, čiji važan deo predstavljaju ruske tradicionalne i autorske pesme. Otuda je naum Hora slavista i bio da simbolički, kroz melodiju ruskih i srpskih pesama, ilustruje istorijske neraskidive veze naših naroda i duhovna prožimanja.

Prilikom nastupa u gradovima Bačke, Banata i Srema (Subotici, Novom Sadu, Somboru, Senti, Kikindi, Bačkoj Topoli, Inđiji, Sremskoj Mitrovici, Zrenjaninu, Vršcu, Beloj Crkvi i Pančevu), inače značajnim kolonijama ruskih emigranata, članovi Hora otkrili su moć pesme da razgali nečija srca, evocira potisnuta sećanja, oživi lične i porodične istorije. Niz koncerata predviđenih u okviru turneje „Tragovima ruske melodije“ biće završen svečanim koncertom u Ruskom domu u Beogradu 13. decembra. Na programu će biti sa pažnjom i ljubavlju odabrane ruske i srpske narodne pesme, inspirisane narodnim običajima i velikim emocijama, pesme iz ratnih vremena, kao i poznate kozačke kompozicije.

Dragi čitaoci, da biste nas lakše pratili i bili u toku preuzmite našu aplikaciju za Android ili Iphone.

Komentari 0

ostavi komentar

Ostavi komentar

Da biste komentarisali vesti pod Vašim imenom

Ulogujte se
Pravila komentarisanja
Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici i kvalitetniji komentari.
Direktno.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Zabranjeno je objavljivanje ideja, informacija i mišljenja kojima se podstiče diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihove seksualne opredeljenosti, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo. Komentari koji sadrže govor mržnje i psovke, takodje neće biti objavljeni.
Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije, već samo autora komentara.


Fakiri

Zoran Živković [25.03.2024.]




Video dana

Pobednički ples

Anketa

Šta će Partizan uraditi u Evroligi?

Rezultati