Kultura
13. 12. 2019. 13:20 0
Hor slavista tragovima ruske i srpske melodije
Prilikom nastupa u gradovima Bačke, Banata i Srema, inače značajnim kolonijama ruskih emigranata, članovi Hora otkrili su moć pesme da razgali nečija srca, evocira potisnuta sećanja, oživi lične i porodične istorije.
Hor slavista je muzički sastav koji već 12 godina neguje kulturu i tradiciju, prvenstveno svoje, ali i drugih slovenskih zemalja. Repertoar ansabla pored srpskih narodnih pesama obuhvata pesme na ruskom, ukrajinskom, beloruskom, bugarskom, češkom i slovačkom jeziku. Članovi su najpre bili studenti slavistike koje je 2007. godine okupila Aleksandra Nikolajevna Matrusova, magistar filologije, predavač moskovskog Državnog instituta ruskog jezika „A. S. Puškin“ i tadašnji lektor na Filološkom fakultetu u Beogradu.Mladim slavistima vremenom su se pridružili i studenti sa drugih fakulteta. Danas su to profesori stranih jezika, asistenti na fakultetima, prevodioci, i dalje aktivni članovi Udruženja Hora slavista. Jedinstveni umetnički izraz Hora svojim glasovima oplemenjuju novi članovi, mladi ljudi zainteresovani da upoznaju širinu i lepotu slovenske duše.
Hor ostvaruje lepu dugogodišnju saradnju sa Ambasadom Rusije, Belorusije, Bugarske, Ruskim domom, kao i brojnim ustanovama kulture, bibliotekama udruženjima, fakultetima. Članovi hora posebno su ponosni na svoja učešće na festivalima u Sankt Peterburgu, Moskvi, Tveru, gde su imali priliku da predstavljaju Srbiju, kao i na zajedničke nastupe sa kozačkim ansamblima iz Rusije. Ove jeseni slavisti su otpočeli svoju prvu turneju po Vojvodini u okviru projekta "Tragovima ruske melodije" koji je podržao Fond "Ruski svet" iz Ruske Federacije. Ideja je bila da se posredstvom priče i pesama stariji podsete, a mlađi upoznaju sa uticajima ruske kulture na srpsku. Ti uticaji su kulturno i istorijski ojačali nakon Revolucije u Rusiji 1917. godine i okončanja Velikog rata, kada je oko 45.000 podanika bivše Ruske imperije na teritoriji Kraljevine SHS pronašlo svoje utočište. Veliki deo emigracije činili su pripadnici građanskog sloja i ruska inteligencija. Upravo zahvaljujući naučnicima, nastavnicima, umetnicima, oficirima, sveštenicima i mnogim drugim poslenicima carske Rusije, srpska kultura je u prvoj polovini 20. veka počela da doživljava svoju renesansu, a srpsko društvo dobijalo svoje punije i lepše obličje. Od tog perioda se u našim zemljama čuva čista i iskrena ljubav prema bratskom pravoslavnom narodu i Rusiji, ali i razvija zanimanje za bogatu rusku umetnost, čiji važan deo predstavljaju ruske tradicionalne i autorske pesme. Otuda je naum Hora slavista i bio da simbolički, kroz melodiju ruskih i srpskih pesama, ilustruje istorijske neraskidive veze naših naroda i duhovna prožimanja.
Prilikom nastupa u gradovima Bačke, Banata i Srema (Subotici, Novom Sadu, Somboru, Senti, Kikindi, Bačkoj Topoli, Inđiji, Sremskoj Mitrovici, Zrenjaninu, Vršcu, Beloj Crkvi i Pančevu), inače značajnim kolonijama ruskih emigranata, članovi Hora otkrili su moć pesme da razgali nečija srca, evocira potisnuta sećanja, oživi lične i porodične istorije. Niz koncerata predviđenih u okviru turneje „Tragovima ruske melodije“ biće završen svečanim koncertom u Ruskom domu u Beogradu 13. decembra. Na programu će biti sa pažnjom i ljubavlju odabrane ruske i srpske narodne pesme, inspirisane narodnim običajima i velikim emocijama, pesme iz ratnih vremena, kao i poznate kozačke kompozicije.
Komentari 0
ostavi komentar