Društvo i Ekonomija
16. 10. 2026. 17:00 0
Iseljavate se iz stana, a gazda neće da vrati depozit? Jedan razlog nije dovoljan da zadrži novac
Kada podstanar napušta stan, jedan od najneprijatnijih trenutaka često nastaje upravo onda kada očekuje da mu vlasnik vrati novac koji je ostavio prilikom useljenja. Umesto depozita, neretko dobije objašnjenje da stan mora da se okreči, da su zidovi zaprljani ili da je nameštaj izgubio prvobitni izgled. Međutim, zakon pravi važnu razliku između štete koju je zakupac zaista napravio i tragova koji nastaju normalnim korišćenjem stana.
Prilikom iznajmljivanja stana u Srbiji gotovo je uobičajeno da vlasnik, pored prve kirije, traži i depozit. Za podstanare to predstavlja dodatni trošak koji često iznosi nekoliko stotina evra, dok je za stanodavce svojevrsno obezbeđenje za slučaj neplaćenih obaveza ili oštećenja imovine. Problem, međutim, nastaje kada dođe vreme za iseljenje, jer se tada često pokaže da zakupac i vlasnik potpuno drugačije tumače šta znači vratiti stan u stanju u kojem je preuzet.
Jedan od najčešćih razloga za neslaganje jeste krečenje. Vlasnik smatra da zidovi više nisu dovoljno beli, da su se pojavili tragovi nameštaja ili da stan ne izgleda kao na dan useljenja, pa odlučuje da zadrži deo depozita. Zakupac, s druge strane, tvrdi da je u stanu normalno živeo, redovno plaćao kiriju i račune i da nije napravio nikakvu štetu.
Upravo u takvim situacijama posebno je važan član 585. Zakona o obligacionim odnosima, koji uređuje vraćanje zakupljene stvari. Prema toj odredbi, zakupac je dužan da po prestanku zakupa vrati stvar neoštećenu, ali ne odgovara za istrošenost nastalu redovnom upotrebom, niti za oštećenja koja potiču od dotrajalosti. Drugim rečima, zakon ne polazi od pretpostavke da stan nakon nekoliko godina stanovanja mora izgledati potpuno isto kao prvog dana.
Kada vlasnik ipak može da zadrži novac?
Važno je razumeti da ova zakonska zaštita ne znači da zakupac nikada ne odgovara za oštećenja. Ako je u stanu polomljen nameštaj, uništen pod, oštećena vrata ili je nastala druga šteta koja prevazilazi normalno habanje, vlasnik može imati osnov da zahteva naknadu. Slično važi i za neizmirene račune ili kiriju, u zavisnosti od ugovora i okolnosti konkretnog slučaja.
Međutim, nije isto kada zid nakon višegodišnjeg korišćenja izgubi svežinu i kada zakupac ostavi velika oštećenja, neuklonjive mrlje ili druge posledice neprimerenog korišćenja. Prva situacija može predstavljati redovno habanje, dok druga može otvoriti pitanje odgovornosti za štetu.
Zbog toga nije dovoljno da vlasnik jednostavno saopšti da depozit neće vratiti zato što stan treba da se okreči. Važno je utvrditi šta je stvarno oštećeno, u kakvom je stanju nekretnina bila prilikom useljenja, šta je dogovoreno ugovorom i da li postoji osnov za zadržavanje konkretnog iznosa.
Posebno su značajne odredbe ugovora o zakupu. Ako su strane ugovorile određene obaveze u vezi sa održavanjem ili vraćanjem stana, potrebno je proveriti njihov sadržaj i pravnu valjanost. Ipak, ni ugovor ne treba posmatrati kao dozvolu za proizvoljno naplaćivanje troškova koji nisu stvarno nastali ili nisu opravdani.
Fotografije iz dana useljenja mogu biti presudne
Jedna od najvećih grešaka koje podstanari prave jeste što prilikom useljenja ne dokumentuju stanje nekretnine. Stan može imati ogrebotine na parketu, starije kuhinjske elemente, tragove vlage ili oštećenja koja na prvi pogled deluju nevažno. Posle nekoliko godina, međutim, upravo takvi detalji mogu postati predmet spora.
Zato je korisno da se prilikom preuzimanja stana napravi zapisnik, fotografišu prostorije, nameštaj i uređaji i zabeleže eventualna postojeća oštećenja. Isti postupak preporučljiv je i prilikom iseljenja, kada obe strane mogu zajedno da pregledaju nekretninu i utvrde njeno stanje.
Podstanarima se savetuje i da čuvaju dokaze o plaćenoj kiriji, komunalnim računima i samom depozitu. Ukoliko je novac predat u gotovini, posebno je važno imati pisanu potvrdu da je vlasnik primio određeni iznos.
Kada se depozit ne vrati, prvi korak obično je pokušaj dogovora i zahtev da vlasnik objasni zbog čega zadržava novac. Ako tvrdi da je nastala šteta, korisno je zatražiti konkretno obrazloženje i dokumentaciju o troškovima. Ukoliko spor ne može da se reši dogovorom, moguće je razmotriti pravnu zaštitu, pri čemu ishod zavisi od ugovora i dokaza.
Za mnoge podstanare depozit predstavlja novac koji im je potreban za ulazak u sledeći stan. Zato njegovo zadržavanje nije sitnica, naročito kada se uzme u obzir da preseljenje već podrazumeva novu kiriju, troškove prevoza i često još jedan depozit.
Najvažnije je da i zakupci i stanodavci razumeju da depozit nije dodatna zarada vlasnika niti novac koji se automatski gubi iseljenjem. Njegova svrha jeste obezbeđenje ugovorenih obaveza, a eventualno zadržavanje mora imati opravdan osnov.
Komentari 0
ostavi komentar