Društvo i Ekonomija
12. 10. 2026. 12:35 0
Ni banke nisu pošteđene svetskih potresa, ali građani imaju veći razlog za brigu: Stručnjak otkriva šta je najveći rizik za dužnike
Ratovi, geopolitičke tenzije, rast cena energenata i neizvesnost na svetskim tržištima uzdrmali su brojne sektore privrede, a posledice se osećaju i daleko od kriznih žarišta. Sve češće se postavlja pitanje koliko su na ovakve potrese otporne banke i da li bi globalna nestabilnost mogla da se prelije i na finansijski sistem, ali i na građane koji otplaćuju kredite.
Da niko nije pošteđen, za Direktno.rs ocenjuje dekan Beogradske bankarske akademije Zoran Grubišić.
- Definitivno su svi sektori privrede, manje ili više, pogođeni troškovnom inflacijom koja je posledica energetskog šoka i rasta cene nafte na svetskom tržištu, s obzirom na to da se cena nafte već duže vreme održava na nivou iznad 100 dolara po barelu. U takvoj situaciji uvek imamo i recesione pritiske i pritiske na inflaciju, što predstavlja dvostruku opasnost i istovremeno smanjuje manevarski prostor za reagovanje - navodi Grubišić.
Ističe da su najviše, naravno, pogođeni oni sektori koji u strukturi svojih troškova najviše direktno zavise od cene energenata, ali se, napominje, ti efekti prelivaju i na druge sektore koji su međusobno povezani.
- Ipak, mislim da je, kada je reč o tim međusektorskim vezama, pritisak na banke, odnosno na njihovu profitabilnost, relativno najmanji. Veća opasnost ogleda se u mogućem rastu kamatnih stopa, što bi se direktno odrazilo na korisnike kredita - ističe Grubišić.
Ukazuje pak da je većina centralnih banaka pronašla određene instrumente za borbu protiv ovih pritisaka, kako bi se izbeglo dalje podizanje kamatnih stopa.
- Čini se da se negativni efekti polako iscrpljuju, ali je izvesno da će ovakva situacija potrajati još neko vreme - upozorava on.
Grubišić smatra da bi zato prilikom uzimanja novih kredita u ovom periodu, opreznost trebalo da bude veća kada je reč o kratkoročnim kreditima, pre svega gotovinskim, koji predstavljaju veći pritisak na trenutnu likvidnost. Takođe, dodaje, tu su i kreditne kartice i dozvoljeni minus, koji su inače skup novac.
Naslovna fotografija: ATA/CopilotAI
Komentari 0
ostavi komentar