To pitanje postavlja Euronews u svojoj analizi, a kao jedan od mogućih odgovora navodi takozvani 100-godišnji kalendar, istorijsko delo nastalo još u 17. veku.
Društvo i Ekonomija
02. 09. 2026. 20:47 3
Da li se sprema ekstremna zima? Stogodišnji kalendar ima odgovor: Kiše od 3. septembra, sneg početkom decembra?
Da li nas posle vrelog leta čeka ekstremno hladna zima?
Prema njegovim predviđanjima, u Nemačkoj bi obilnije snežne padavine trebalo da počnu već 1. decembra. Ipak, reč je o istorijskom modelu predviđanja vremena, a ne o zvaničnoj meteorološkoj prognozi - ali svakako je zanimljivo videti šta kaže.
Šta je stogodišnji kalendar?
Stogodišnji kalendar razvio je opat Mauritius Knauer u 17. veku u manastiru Langhajm u Gornjoj Frankoniji. Njegovo delo, Calendarium Oeconomicum Perpetuum Practicum, trebalo je da pomogne u predviđanju vremenskih prilika, pre svega zbog potreba poljoprivrede, prenosi Večernji list.
Knauer je svoja predviđanja zasnivao na tadašnjim astrološkim predstavama. Takav pristup danas se smatra zastarelim, a meteorolozi odavno ne koriste stogodišnji kalendar za izradu vremenskih prognoza, ali, kako piše Euronews, predviđanja iz istorijskog kalendara i danas privlače pažnju.
Sneg početkom decembra
Prema ažuriranom stogodišnjem kalendaru, lepo vreme trebalo bi da se zadrži na samom početku septembra, a kiša bi trebalo da počne 3. septembra.
Oktobar bi, prema tom predviđanju, trebalo da počne kišnom nedeljom, nakon čega bi se smenjivali topliji i tmurni dani. Prvi mraz kalendar predviđa za 16. novembar 2026, nakon čega bi, desetak dana kasnije, ponovo trebalo da se vrati kišovito vreme.
Najzanimljiviji deo predviđanja odnosi se na početak decembra, kada se u Nemačkoj očekuje mnogo snega.
Savremeni meteorološki modeli pokazuju nešto drugo
Za razliku od stogodišnjeg kalendara, sezonska prognoza meteorologa Andreja Flisa zasniva se na savremenim numeričkim modelima (ECMWF, NOAA NMME, CFSv2) i pokazuje da bi zimu 2026/2027. mogao da obeleži veoma snažan, potencijalno rekordan Super El Ninjo.
Reč je o klimatskom fenomenu koji nastaje usled snažnog zagrevanja površinskih i podpovršinskih voda tropskog Pacifika i menja opštu atmosfersku cirkulaciju, sa posledicama koje se osećaju širom sveta, pa tako i u Evropi.
Prema podacima NOAA, u pojedinim područjima tropskog Pacifika već su zabeležene anomalije temperature površine mora veće od šest stepeni Celzijusa iznad proseka. Ispod površine, u gornjih 250 metara okeana, anomalije su još izraženije i na pojedinim mestima premašuju čak devet stepeni.
Prognostički modeli očekuju da će El Ninjo dostići vrhunac tokom novembra i decembra 2026. godine, a nekoliko uzastopnih prognoza već ga svrstava u kategoriju najjačih ikada zabeleženih.
Ovakav razvoj situacije snažno utiče na globalno strujanje vazduha. Iznad Severne Amerike modeli pokazuju takozvani split-flow, odnosno podelu mlazne struje na slabiji severni i znatno pojačani, aktivniji južni ogranak.
To bi severnim delovima SAD i Kanade moglo da donese blaže i suvlje vreme, dok bi jug i istok SAD mogli da imaju više padavina, aktivnije oluje i, u drugom delu zime, češće prodore hladnijeg vazduha.
Kakva zima čeka Evropu?
Za Evropu trenutni modeli, uključujući ECMWF i nezavisni NOAA NMME ansambl, koji su međusobno prilično usklađeni, pokazuju pretežno blažu zimu.
Glavno obeležje biće izraženo zapadno do jugozapadno strujanje sa Atlantika, koje donosi relativno topao i vlažan vazduh u veliki deo kontinenta, kao i temperature iznad proseka tokom decembra, januara i februara.
To, međutim, ne znači da snega neće biti. Naprotiv, zbog pojačanog dotoka vlage sa Atlantika ukupna količina padavina trebalo bi da bude iznad proseka u velikom delu Evrope, naročito na zapadu, u centralnim i jugoistočnim predelima.
Problem je u tome što će vazduh u nizinama i na srednjim nadmorskim visinama često biti previše topao da bi te padavine bile u obliku snega.
Zbog toga bi niži predeli, uključujući veliki deo srednje Evrope, mogli da imaju manje snežnih epizoda nego inače, dok bi najviši delovi Alpa, iznad približno 1.800 do 2.000 metara, kao i severni i severoistočni delovi kontinenta, mogli da imaju solidne, pa čak i natprosečne količine snega.
Skijališta u Pirinejima, Apeninima, na Balkanu i u Škotskom visočju, prema ovom scenariju, mogla bi da se suoče sa otežanim uslovima i ispodprosečnim prirodnim snežnim pokrivačem.
Naslovna fotografija: ATA Images/Antonio Ahel
Komentari 3
ostavi komentar