Društvo i Ekonomija
02. 09. 2026. 11:11 0
Sve duži sušni periodi smanjiće rod pojedinih kultura u Srbiji i za 50 odsto, a nekima preti i nestanak!
Srbija će se u narednim godinama suočavati sa sve češćim požarima i jakim sušama koje će uništatavi letinu i isušivati reke, upozoravaju domaći stručnjaci. Procene kažu da će se rod pojedinih kultura drastično smanjiti, dok nekima preti i potpuni nestanak! Veliki izazov usled klimatskih promena biće i širenje biljnih bolesti.
Klimatske promene definitivno su uveliko nastupile i to je sve očiglednije. Godinama su u Srbiji požari usled visokih temperatura sve učestaliji požari (sredinom avgusta 2026. godine u Srbiji je bilo 10 aktivnih požara), dok muku mučimo i sa vodostajem reka koji dostižu istorijske minimume.
- Ono što defintivno treba da nas zabrine je da ove promene za nekoliko godina mogu da dovedu do isušivanja vodenih površina u Srbiji, kao što je to već slučaj u nekim mestima! Ukoliko se nastavi vrtoglavi rast temperatura, a bude sve manje padavina u svim godišnjim dobima, mnoge biljne i životinjske vrste će nestati. Dokaz tome je da 0,2 stepena po deceniji raste prosečna temperatura na Zemlji - ukazuje za Direktno.rs agroekonomski stručnjak Branislav Gulan.
Očekuje se da će temperatura Zemlje do 2040. godine biti za 1,5 stepen veća u odnosu na početak veka, što je i te kako ozbiljan problem.
Govoreći o ovim problemima, dr Miroslav Tadić, na skupu organizovanom povodom "Izgradnje održivih prehrambenih sistema kroz inkluzivne lance vrednosti", između ostalog je rekao da nas narednih decenija, zbog suša, očekuju sve manji prinosi mnogih kultura, pre svega, kukuruza - čak za 55 odsto, pšenice za 16 odsto i svih drugih poljoprivrednih useva.
Uz sve to širiće se i biljne bolesti!
A posledice klimatskih promena i svega što ih prati se već uveliko osećaju.
- Suša je u Srbiji već u julu 2026. godine obrala dobar deo očekivanog roda kukuruza! Uteha je za Srbiju što se smanjio stočni fond, pa joj je sad godišnje ukupno potrebno samo 3,5 miliona tona kukuruza. No, treba podsetiti da je rekordna proizvodnja kukuruza bila, sad daleke 1986. godine - 8.062.020 tona - ukazuje Gulan za Direktno.rs.
U 2024. godini sa blizu milion hektara dobijeno je samo 5,2 miliona tona. Na mnogim njivama u julu 2025. godine gde se nalazio kukuruz nije bilo ni roda! U 2024. godini rod je bio 5,2 miliona tona roda.
Klimatske promene neće biti samo ekološki problem, već sve ozbiljnija pretnja poljoprivredi, proizvodnji i cenama hrane i životu u Srbiji. Ono što danas izgleda kao loša godina za pojedine useve, u budućnosti bi moglo da postane novo klimatsko pravilo.
Naslovna fotografija: Shutterstock
Komentari 0
ostavi komentar