Društvo i Ekonomija
30. 07. 2026. 12:32 0
Pakleni talas u Srbiji! Rad na otvorenom nije zabranjen, ali poslodavci imaju jasne obaveze – evo kada reaguje inspekcija
Novi talas ekstremnih vrućina ponovo je otvorio pitanje zaštite zaposlenih koji rade na otvorenom, posebno građevinskih radnika, komunalaca i dostavljača. Iako u Srbiji ne postoji zakonska zabrana rada zbog visokih temperatura, poslodavci su obavezni da preduzmu sve mere kako bi zaštitili zdravlje i bezbednost radnika. Sagovornici Direktno.rs objašnjavaju koje su njihove obaveze, šta preporučuje država i kada inspekcija može da reaguje.
Mira Božić iz Uprave za bezbednost i zdravlje na radu Ministarstva rada, za Direktno.rs podseća na propise koji su doneti kako bi se osigurala zaštita bezbednosti i zdravlja radnika tokom ekstremnih vrućina.
- Tokom predstojećeg talasa ekstremno visokih temeratura poslodavci imaju obavezu da primene sve mere propisane Zakonom o bezbezbednosti na radu i podzakonske propise. Ti propisi su usklađeni sa propisima Evropske unije i kod njih ne postoji obaveza poslodavca da zabrani rad usled ektremnih temperatura, ali postoji obaveza da primeni sve mere da bi zaštitio zdravlje i bezbednost radnika, posebno kada je u pitanju rad na otvorenom - navodi Božić.
Ističe da je i Vlada donela je preporuku poslodavcima da bi trebalo da organizuju rad na takav način da se spereči izlaganje visokim temperaturama u periodu od 11 do 16 časova, ako radni proces to dozvoljava.
- Mi smo iz Ministarstva još 2013. godine doneli smernice za bezbedan rad koje smo u saradnji sa socijalnim partnerima i reprezentativnim organizacijama radnika i poslodavaca doradili 2024, proširili i pojasnili upravo kako bi pomogli i poslodavcima i zaposlenima da maksimalno obrate pažnju na uslove rada kada su ovakve temperature - navodi Božić.
Napominje i da neprimenu mera bezbednosti na radu kontroliše inspekcija Ministarstva rada kojoj svako može da prijavi poslodavca koji ih ne poštuje.
Počasni predsednik Unije poslodavaca Srbije Nebojša Atanacković ukazuje da se svake godine tokom letnjih meseci u jeku toplotnih talasa ponavlja isto pitanje - bezbednost zaposlenih na otvorenom. No, ukazuje, sve zavisi od slučaja do slučaja i dogovora poslodavca i zaposlenih.
- Da li će neko prilagoditi rad ekstremnim vremenskim uslovima, u velikoj meri zavisi od samog poslodavca i njegovog odnosa prema zaposlenima. Svakako, temperature već od 30 stepeni nisu pogodne za rad, a kamoli više od toga. I da efekat rada u takvim uslovima ne može da bude isti kao kada se radi u optimalnim uslovima, te bi morali poslodavci i to da imaju u vidu - kaže Atanacković za Direktno.rs.
On ukazuje i da imamo pravila i preporuke kako treba da se radi prilikom ekstremnih temperatura, ali koja nemaju zakonsku snagu.
Bivša dugogodišnja portparolka beogradske Hitne pomoći Nada Macura upozorava da su ekstremno visoke temperature zabeležene širom Evrope i podseća da ljudski organizam ima prirodne mehanizme za odbranu od vrućine, ali da ih često zanemarujemo.
- Ne treba izlaziti napolje kada je najtoplije, posebno ne između 10 i 17 časova. To naročito važi za starije osobe, hronične bolesnike i bebe, koji su najosetljiviji na visoke temperature. Oni koji moraju da rade treba da znaju da organizam ima odbrambeni sistem – znojenje je prvi znak da telo pokušava da se rashladi - kaže Macura.
Ona ističe da je izuzetno važno unositi dovoljno tečnosti kako bi se sprečila dehidratacija i izbegli prvi znaci toplotnog stresa, poput grčeva.
- Treba spustiti roletne u prostorijama, boraviti u hladovini kad god je moguće i izbegavati direktno izlaganje suncu. Ishrana bi trebalo da bude što lakša, kako organizam ne bi dodatno trošio energiju na varenje. Preporučuje se dosta voća i povrća, lagane vrste mesa, čorbe od povrća i mediteranski način ishrane. Najvažniji je unos tečnosti, ali ne gaziranih i zaslađenih sokova, već vode ili eventualno prirodno ceđenih sokova. Rashlađeni lubenica, dinja i sladoled takođe mogu prijati tokom vrelih dana - navodi Macura.
Dodaje da osobe koje moraju da izlaze ili rade na otvorenom treba da nose šešir ili kačket, odeću od laganih prirodnih materijala i svetlih boja, kao i da mogu da ponesu limunadu sa medom i prstohvatom soli kako bi nadoknadili izgubljenu tečnost i elektrolite.
Inače, Inspektorat za rad 1. jula ove godine apelovao je na poslodavce da za vreme trajanja visokih spoljnih temperatura, iznad 36 stepeni Celzijusovih, a naročito u periodu od 11 do 16 časova, ukoliko to dozvoljava proces rada, organizuju rad na otvorenom, kao što su poslovi u građevinarstvu, poljoprivredi, u komunalnoj delatnosti i sličnom, na takav način da se izbegne obavljanje teških fizičkih poslova i izlaganje zaposlenih direktnom sunčevom zračenju, a u skladu sa Preporukom koju je donela Vlada Republike Srbije još 2007. godine.
Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja donelo je Smernice za bezbedan i zdrav rad na otvorenom pri visokim temperaturama, koje treba da pomognu poslodavcima i zaposlenima da se rizik po zdravlje pri radu na visokim temperaturama na otvorenom svede na najmanju moguću meru i da ih usmeri kako da postupaju u slučaju pojave zdravstvenih problema vezanih za rad na visokim temperaturama.
Naslovna fotografija: Rajko Ristić
Komentari 0
ostavi komentar