Društvo i Ekonomija

Ivana Žigić

15. 07. 2026. 17:31 1

Srbi masovno kupuju preko interneta, ali uglavnom samo sitnice: Najviše transakcija do 2.000 dinara

Građani sve više kupuju preko interneta, ali za veće onlajn šopinge očigledno nemaju novca. To pokazuje podatak da najveći broj kupovina ne prelazi vrednost od 2.000 dinara, dok je ukupna prosečna vrednost e-korpe manja od 50 evra.

Prema podacima Narodne banke Srbije u Srbiji je u prva četiri meseca ove godine bilo ukupno 32,9 miliona onlajn plaćanja, od čega je 23,8 miliona kupovina na domaćim internet stranicama, dok je 9,1 milion transakcija obavljen na stranim sajtovima.

Najveći procenat kupovina putem interneta ne prelazi iznos od 2.000 dinara, dok isti udeo od 22 odsto imaju i kupovine vrednosti od 4.000 do 6.000 dinara.

Oko 15 odsto kupovina čine one vrednosti od dve do tri hiljade dinara, dok je 12 odsto kupovina koje su vrednosti od 3.000 do 4.000 dinara.

Tek četiri odsto kupovina je vrednosti od 8.000 do 12.000 dinara i od 20.000 do 30.000 dinara, a tri odsto čine kupovine od 13.000 do 18.000 dinara.

Samo dva odsto čine kupovine od 35.000 do 50.000 dinara, a tek jedan odsto one od 60.000 do 70.000 dinara.

Ekonomista Mahmud Bušatlija smatra da vrednosti e-korpi nisu visoke jer se građani najčešće odlučuju za kupovinu putem interneta upravo kako bi prošli jeftinije.

- Verujem da je osnovni motiv potrošača da pronađu niže cene. No, takođe većina proizvoda koji se kupuju putem interneta često ne može da se pronađe u klasičnim prodavnicama, pa potrošači nemaju mogućnost da direktno uporede da li je cena na internetu zaista niža ili viša. S jedne strane, upravo zbog toga mnogi veruju da mogu da ostvare uštedu - kaže Bušatlija za Direktno.rs.

S druge strane, dodaje, veoma je važno i da postoji uređeni sistem kako bi kupac bio siguran da će zaista dobiti ono što je platio i na način na koji očekuje.

- To se ne odnosi samo na sam proizvod, već i na proces isporuke. Dešava se, recimo, da poštari ili kuriri uopšte ne dođu na adresu, već samo ostave obaveštenje da je navodno pokušaj dostave izvršen. Moguće da neki zbog toga ne koriste taj način kupovine ili ga izbegavaju, dok i pored takvih problema, neki ljudi pristaju na takav način kupovine, jer smatraju da im se zbog niže cene to i dalje isplati - konstatuje on.

Marko Dragić iz Nacionalne organizacije potrošača Srbije (NOPS), govoreći o prosečnoj vrednosti e-korpe, ističe da ona u velikoj meri zavisi od starosne strukture kupaca i njihovih navika.

- Kada je reč o kupovini preko platformi iz Kine, najčešće se naručuju sitnice čija vrednost uglavnom ne prelazi dve do tri hiljade dinara. S druge strane, redovne internet kupovine, koje podrazumevaju kupovinu skupljih proizvoda ili većeg broja artikala, poput recimo dve majice, najčešće dostižu vrednost od oko 5.000 do 6.000 dinara - navodi Dragić za Direktno.rs.

Takav način kupovine, ukazuje, karakterističniji je za mlađu populaciju, dok stariji građani i dalje znatno ređe koriste internet za kupovinu.

- Oni češće biraju tradicionalne prodavnice, jer žele da proizvod vide, pregledaju i, kada je moguće, probaju pre nego što ga kupe. Mislim da je prosečna vrednost e-korpe upravo takva zato što internet kupovinu u najvećoj meri koriste mlađi ljudi. Njihova primanja su, po pravilu, niža nego kod starijih generacija, pa su i iznosi koje troše prilikom onlajn kupovine u proseku manji - zaključuje on.

Foto: Shutterstock

Dragi čitaoci, da biste nas lakše pratili i bili u toku preuzmite našu aplikaciju za Android ili Iphone.

Komentari 1

ostavi komentar

Ostavi komentar

Da biste komentarisali vesti pod Vašim imenom

Ulogujte se
Pravila komentarisanja
Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici i kvalitetniji komentari.
Direktno.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Zabranjeno je objavljivanje ideja, informacija i mišljenja kojima se podstiče diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihove seksualne opredeljenosti, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo. Komentari koji sadrže govor mržnje i psovke, takodje neće biti objavljeni.
Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije, već samo autora komentara.