Društvo i Ekonomija
07. 07. 2026. 07:07 0
Najrizičnije delatnosti u Srbiji 2026: U ovim sektorima ugašeno je najviše firmi
Saradnja sa novim poslovnim partnerom može doneti značajan rast kompanije, ali i ozbiljne finansijske probleme ukoliko se prethodno ne proveri njegovo poslovanje. Dok velike kompanije imaju posebne timove koji analiziraju bonitet i finansijsko stanje potencijalnih saradnika, mali privrednici i preduzetnici ovu proveru često preskaču, što ih može skupo koštati.
Ekonomista Milan Kovačević upozorava da ulazak u posao sa kompanijom koja se nalazi u stečaju ili likvidaciji nosi visok rizik od nenaplativih potraživanja i ugrožavanja sopstvenog poslovanja.
- Preduzeće može izgubiti deo ili čak celokupna potraživanja, što direktno ugrožava njegovu likvidnost, gotovinski tok i finansijsku stabilnost. Poseban problem nastaje ako firma u stečaju obezbeđuje ključne sirovine, inpute ili usluge, jer tada može doći do prekida lanca snabdevanja, usporavanja proizvodnje ili čak potpunog zastoja u poslovanju - kaže Kovačević za Biznis.rs.
Osim finansijskih posledica, problemi poslovnog partnera mogu narušiti i reputaciju kompanije. Kako objašnjava sagovornik, saradnja sa preduzećem koje ulazi u stečaj ili likvidaciju može izazvati nepoverenje kod drugih partnera, klijenata i investitora, što dodatno otežava sklapanje novih poslova.
Kako na vreme prepoznati rizičnog partnera?
Prema rečima Kovačevića, danas postoji veliki broj javno dostupnih registara koji omogućavaju proveru osnovnih podataka o kompanijama, ali problem predstavlja činjenica da finansijski izveštaji često kasne i ne prikazuju aktuelno stanje.
- Konsolidovani finansijski izveštaji postaju dostupni tek posle devet meseci ili gotovo godinu dana, pa je teško steći realnu sliku o trenutnom poslovanju kompanije. Krajnje je vreme da akcionarska društva i veća preduzeća češće objavljuju finansijske pokazatelje. Likvidnost je najbolji pokazatelj trenutnog stanja firme, ali je važno proceniti i njenu buduću perspektivu pre nego što se uđe u poslovni odnos - ističe Kovačević.
Posebno upozorava na poslove u kojima se roba isporučuje odmah, dok naplata sledi naknadno. Ukoliko partner u međuvremenu završi u stečaju, naplata potraživanja često prerasta u dugotrajan i neizvestan sudski postupak.
- Ako je poslovanje preduzeća u velikoj meri oslonjeno na partnera koji ulazi u stečaj, posledice mogu biti mnogo šire od nenaplaćenih potraživanja. Takva situacija može dovesti do problema sa isplatom zarada zaposlenima, otplatom kredita, finansiranjem investicija i izmirivanjem drugih obaveza - upozorava Kovačević.
On savetuje da se pre potpisivanja ugovora provere promet, prihodi, rashodi, dužina poslovanja, podaci o zakonskim zastupnicima, kao i eventualne blokade računa koje se mogu proveriti u registru Narodne banke Srbije. Dodatne informacije o vlasnicima i rukovodstvu dostupne su i kroz javne registre i druge izvore.
U kojim delatnostima je ugašeno najviše firmi?
Podaci bonitetne kuće CompanyWall pokazuju da je od početka 2026. godine najveći broj likvidacija zabeležen u delatnostima u kojima je ulazak na tržište relativno lak, konkurencija velika, a profitne marže niske.
Na prvom mestu nalazi se nespecijalizovana trgovina na veliko sa čak 879 ugašenih preduzeća. Slede konsultantske aktivnosti u vezi sa poslovanjem i upravljanjem sa 411 likvidacija, restorani i pokretni ugostiteljski objekti sa 334, izgradnja stambenih i nestambenih zgrada sa 270, dok je u oblasti računarskog programiranja ugašeno 257 firmi.
Ovakvi podaci pokazuju da su najvećem tržišnom pritisku izloženi sektori u kojima posluje veliki broj malih i srednjih preduzeća. Trgovina, ugostiteljstvo i građevinarstvo suočavaju se sa snažnom konkurencijom, rastom troškova i čestim promenama tržišnih uslova, zbog čega je broj zatvorenih firmi znatno veći nego u kapitalno intenzivnim industrijama.
IT sektor prolazi kroz konsolidaciju
Posebnu pažnju privlači veliki broj ugašenih IT kompanija. Pored 257 likvidiranih firmi koje se bave računarskim programiranjem, registrovana je i 91 likvidacija u oblasti IT konsultantskih usluga, kao i više desetina zatvorenih preduzeća iz drugih informaciono-tehnoloških delatnosti.
Stručnjaci ocenjuju da ovi podaci pre svega ukazuju na konsolidaciju tržišta i gašenje manjih ili neaktivnih kompanija, a ne na slabljenje celog IT sektora.
Građevina i transport pod velikim pritiskom
Veliki broj likvidacija beleži i građevinska industrija. Pored firmi koje grade stambene i poslovne objekte, zatvaraju se i izvođači specijalizovanih građevinskih radova, projektantski biroi, kao i kompanije koje se bave vodovodnim, grejnim i elektroinstalacionim radovima.
Problemi nisu zaobišli ni transport i logistiku. Samo u drumskom prevozu tereta ugašena je 181 firma, dok su značajne gubitke zabeležile i prateće saobraćajne delatnosti, taksi prevoz i komercijalne poštanske usluge. Rast troškova goriva, održavanja vozila i nedostatak radne snage dodatno opterećuju ovaj sektor.
Trgovina i ugostiteljstvo i dalje prednjače
Kada se objedine različite trgovinske delatnosti, upravo trgovina ubedljivo prednjači po broju likvidacija. Pored veleprodaje, veliki broj zatvorenih firmi registrovan je u prodaji automobila, internet trgovini, građevinskog materijala, tekstila, voća i povrća, metalne robe, odeće i obuće.
Visok broj zatvaranja beleži i ugostiteljstvo. Pored restorana, ugašeni su brojni kafići, hoteli, ketering kompanije i objekti za kratkoročni smeštaj, pri čemu visoki troškovi poslovanja i hronični nedostatak radnika ostaju najveći izazovi za ovaj sektor.
Među proizvodnim delatnostima najviše likvidacija registrovano je u pekarskoj industriji, proizvodnji električne energije, preradi voća i povrća, proizvodnji metalnih konstrukcija, mašinskoj obradi metala, tekstilnoj i drvnoj industriji, kao i među proizvođačima nameštaja i plastične ambalaže.
Na listi delatnosti sa većim brojem ugašenih preduzeća nalaze se i računovodstvene i poreske usluge, reklamne agencije, inženjerske kompanije, laboratorije za tehnička ispitivanja i arhitektonski biroi, što pokazuje da tržišna selekcija sve snažnije zahvata gotovo sve segmente domaće privrede.
Komentari 0
ostavi komentar