Društvo i Ekonomija
30. 06. 2026. 16:39 0
Alarm stručnjaka: Hrana će biti sve skuplja, ali i sve lošijeg kvaliteta!
Globalna poljoprivreda usled brojnih sukoba koji bukte u svetu suočava se ove godine sa novim talasom neizvesnosti. Rast cena mineralnih đubriva mogao bi da pokrene dugoročan talas poskupljenja hrane, ali i pad njenog kvaliteta, jer će proizvođači zbog visokih troškova sve češće smanjivati upotrebu đubriva i ulaganja u proizvodnju.
Nakon relativnog smirivanja tržišta tokom 2025. godine, cene azotnih đubriva ponovo rastu na svetskim berzama, što izaziva strah od smanjenja proizvodnje hrane i novih poskupljenja osnovnih životnih namirnica.
- Međunarodne analize pokazuju da su cene pojedinih vrsta azotnih đubriva u nekim regionima od početka godine porasle između 40 i čak 70 odsto. U Evropi i delu Azije cena uree i amonijum-nitrata značajno je skočila zbog viših cena prirodnog gasa, povećanih troškova transporta i geopolitičkih tenzija - ističe za Direktno.rs agroekonomski stručnjak Branislav Gulan.
Kako proizvodnja azotnih đubriva direktno zavisi od prirodnog gasa, koji učestvuje sa 70 do 80 odsto u ukupnim troškovima proizvodnje, poskupljenje tog energenta neizbežno utiče na rast cena đubriva. A prethodnih meseci evropsko tržište ponovo je beležilo rast cena energenata, dok su pojedine fabrike đubriva smanjivale proizvodnju zbog visokih troškova.
- Takođe, povećana tražnja iz velikih poljoprivrednih zemalja dodatno je opteretila tržište. Istovremeno, rast troškova već menja ponašanje proizvođača širom sveta, pa poljoprivrednici sve češće smanjuju količine đubriva ili biraju kulture koje zahtevaju manje ulaganja - ukazuje Gulan.
On navodi da su u pojedinim delovima Evrope i Južne Amerike proizvođači kukuruza već najavili redukciju upotrebe azotnih đubriva za 15 do 25 odsto kako bi smanjili troškove proizvodnje.
- Takve mere gotovo sigurno dovode do pada prinosa. Naime, kod pšenice i kukuruza smanjena prihrana može da smanji prinose između 10 i 30 odsto, zavisno od zemljišta i vremenskih uslova. Osim količine, opada i kvalitet zrna, posebno sadržaj proteina kod pšenice. Sve to bi moglo dodatno da uzdrma tržište hrane, naročito ako se klimatski problemi nastave tokom leta - upozorava Gulan.
Srbija, napominje on, nije izolovana od globalnih tržišnih poremećaja.
- Domaći proizvođači već duže vreme upozoravaju da troškovi proizvodnje rastu brže od cena poljoprivrednih proizvoda. U proizvodnji kukuruza i pšenice mineralna đubriva predstavljaju jednu od najvećih stavki ulaganja, a svaki novi rast cena direktno utiče na profitabilnost proizvodnje. Ukoliko bi proizvođači zbog visokih troškova smanjili prihranu, to bi moglo dovesti do manjih prinosa upravo u godinama kada klimatske promene već povećavaju rizike u proizvodnji - napominje Gulan.
I statistika jasno pokazuje veličinu problema. Prema podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija, svetske cene hrane su u maju ostale blizu trogodišnjeg maksimuma, dok su žitarice i šećer osetno poskupeli.
Komentari 0
ostavi komentar