Društvo i Ekonomija
24. 06. 2026. 12:38 0
Šta se dešava sa stanom, novcem i imovinom ako osoba nema decu? Evo kada naslednik postaje država
Mnogi veruju da će njihova imovina automatski pripasti državi ako nemaju potomke. Istina je mnogo složenija, a redosled nasleđivanja propisan je zakonom. Ko nasleđuje stan, ušteđevinu, zemlju ili automobil kada osoba premine, a iza sebe ne ostavi decu? Ovo pitanje postavlja sve veći broj ljudi, naročito u vremenu kada raste broj samaca i bračnih parova bez potomaka. Iako mnogi misle da u takvim slučajevima sve automatski pripada državi, zakon predviđa čitav niz naslednih redova pre nego što do toga dođe.
Jedna od najvećih zabluda o nasleđivanju
Kada neko nema decu, često se može čuti rečenica: „Ako umre, sve će uzeti država.“ Međutim, to je jedna od najčešćih zabluda kada je reč o nasleđivanju. Prema Zakonu o nasleđivanju, država dolazi na red tek kada nema nijednog zakonskog naslednika, a u praksi se to dešava mnogo ređe nego što ljudi misle. Pre nego što imovina pripadne državi, zakon predviđa više naslednih redova i širok krug srodnika koji mogu imati pravo na nasledstvo.
Ko prvi nasleđuje imovinu?
Ako preminula osoba nema decu, prvi nasledni red se menja. U tom slučaju, supružnik ima veoma važnu ulogu u nasleđivanju. Ukoliko je osoba bila u braku, supružnik nasleđuje zajedno sa roditeljima preminulog. Ako roditelji više nisu živi, njihov deo prelazi na braću i sestre preminulog, odnosno njihove potomke. To znači da imovina vrlo često ostaje u okviru šire porodice čak i kada nema direktnih naslednika u vidu dece.
Šta ako nema ni supružnika?
Situacija postaje nešto složenija kada osoba nema ni decu ni bračnog partnera. Tada na red dolaze roditelji. Ukoliko su oni živi, nasleđuju imovinu preminulog. Ako nisu, njihova prava prelaze na braću i sestre. U slučaju da ni njih nema, zakon nastavlja da prati porodično stablo. Na red dolaze bake i deke, njihovi potomci, stričevi, ujaci, tetke, bratići, sestrići i drugi krvni srodnici. Mnogi građani se iznenade kada saznaju koliko daleko zakon može da prati porodične veze kako bi pronašao zakonitog naslednika.
Kada država postaje naslednik?
Država postaje naslednik tek kada ne postoji nijedan zakonski naslednik predviđen zakonom. Pravnici ističu da su takvi slučajevi relativno retki. Da bi država nasledila stan, kuću, zemljište, novac ili drugu imovinu, potrebno je da ne postoje supružnik, deca, roditelji, braća i sestre, njihovi potomci, kao ni drugi srodnici koji imaju pravo na nasleđe. Tek tada imovina prelazi u državnu svojinu.
Može li testament sve da promeni?
Testament je jedan od najvažnijih pravnih instrumenata kojim osoba može odlučiti kome će ostaviti svoju imovinu. To znači da neko ko nema decu može stan, kuću ili novac ostaviti partneru sa kojim nije u braku, prijatelju, rođaku, humanitarnoj organizaciji ili bilo kojoj drugoj osobi po svom izboru. Međutim, testament mora biti sačinjen u skladu sa zakonom kako bi bio pravno valjan. U suprotnom, može postati predmet sporova među potencijalnim naslednicima, a sudski postupci u takvim slučajevima neretko traju godinama.
Šta se dešava sa stanom ako niko ne zna za naslednike?
U praksi postoje situacije kada osoba premine sama, bez bliskih srodnika i bez ostavljenog testamenta. Tada ostavinski postupak pokreće potragu za mogućim naslednicima. Sudovi i nadležni organi proveravaju matične knjige, registre i druge evidencije kako bi utvrdili postoji li osoba koja ima zakonsko pravo na nasleđe. Takvi postupci ponekad traju mesecima, a u složenijim slučajevima i godinama. Za to vreme imovina ostaje predmet ostavinskog postupka i njome se ne može slobodno raspolagati.
Sve više ljudi bez naslednika
Demografi upozoravaju da Srbija već godinama beleži pad nataliteta, rast broja samačkih domaćinstava i sve veći broj ljudi koji nemaju potomke. Zbog toga pitanja nasleđivanja postaju sve važnija tema. Mnogi građani prvi put počinju da razmišljaju o testamentu tek kada ostare ili kada se suoče sa ozbiljnim zdravstvenim problemima. Pravnici, međutim, savetuju da se o ovim pitanjima razmišlja mnogo ranije, kako bi se izbegle komplikacije i eventualni sporovi među rođacima.
Nasledstvo nije samo pitanje imovine
Iza svakog ostavinskog postupka krije se mnogo više od stana, automobila ili novca na računu. Nasledstvo često otvara stare porodične priče, nerazjašnjene odnose i sukobe koji su godinama bili potisnuti. Upravo zato stručnjaci upozoravaju da je pravovremeno planiranje nasledstva najbolji način da se izbegnu nesporazumi, sudski sporovi i dugotrajni porodični problemi.
Jer kada neko ode, iza njega ne ostaje samo imovina. Ostaje i pitanje kome će ona pripasti i kakve će odnose ostaviti među onima koji ostaju.
Komentari 0
ostavi komentar