Društvo i Ekonomija
01. 06. 2026. 15:57 7
Akcize smanjene, cena nafte pala, a vozači plaćaju više! Direktno istražuje: zašto gorivo ne pojeftinjuje?!
Iako je Vlada Srbije produžila važenje odluke o privremenom smanjenju akciza na derivate nafte do 7. juna, cene goriva nastavljaju da rastu. Sagovornici Direktno.rs ocenjuju da za takav trend nema opravdanja u kretanjima na svetskom tržištu, gde je cena nafte u padu, te upozoravaju da poskupljenja ukazuju na potrebu države za dodatnim prihodima i otvaraju pitanje načina formiranja cena goriva u Srbiji.
Naime, do 7. juna akciza za olovni benzin iznosiće 61,24 dinara po litru, za bezolovni benzin 57,6 dinara po litru, a za gasna ulja 59,23 dinara za litar, objavljeno je u Službenom glasniku.
Vlada je 14. maja donela odluku o privremenom smanjenju akciza zbog povećanja proizvođačkih cena naftnih derivata usled poskupljenja sirove nafte na svetskom tržištu.
U međuvremenu, krajem prošle nedelje referentna nafta Brent kretala se oko 91 dolar po barelu, a američka sirova nafta WTI na nivou od 87 dolara po barelu.
Stručnjak za razvoj i investicije, ekonomista Mahmud Bušatlija kaže za Direktno.rs da je nelogično da cene goriva u Srbiji rastu u trenutku kada je cena nafte na svetskom tržištu u padu, čak i uprkos odluci države da privremeno smanji akcize na derivate.
- Cena nafte je sada znatno pala. Američka nafta je čak bila i ispod 90 dolara po barelu. U svakom slučaju, takvo kretanje na svetskom tržištu trebalo bi da dovede do pojeftinjenja derivata i kod nas. Međutim, to se ne dešava, pa se postavlja pitanje kako se formiraju cene i na koji način država upravlja svojim naftnim rezervama - navodi Bušatlija.
On podseća da je sistem strateških rezervi u nekadašnjoj Jugoslaviji bio jasno uređen i da je država imala mehanizme za ublažavanje tržišnih poremećaja.
- U Jugoslaviji je to bilo veoma dobro rešeno. Svaka republika imala je svoje rafinerije, a država je nabavljala dodatne količine za svoje potrebe. Kada bi dolazilo do poremećaja na tržištu, država je iz svojih rezervi izdvajala određene količine koje su se davale rafinerijama. Te količine su potom morale da budu vraćene u roku od godinu dana. Tako se održavala stabilnost tržišta i sprečavali veliki cenovni udari - objašnjava on.
Bušatlija ističe da danas nije dovoljno jasno kako se upravlja državnim rezervama, niti na koji način se one obnavljaju.
- Ne znam kako se sada raspolaže rezervama, kao ni kako se one stiču i dopunjavaju. Ono što je sigurno jeste da, kada pogledamo kretanje cena na svetskom tržištu, nema logike da gorivo poskupljuje. Ako je država smanjila akcize, a cena goriva se uprkos tome nije smanjila, iako je sirova nafta jeftinija, onda to praktično znači da je sama cena goriva povećana. A kada se to dešava, postavlja se pitanje kome je taj novac potreban i gde završava - zaključuje Bušatlija.
I počasni predsednik Unije poslodavaca Srbije i nekadašnji većinski vlasnik Nafte AD Nebojša Atanacković kaže za Direktno da je teško sa sigurnošću objasniti zbog čega benzin poskupljuje uprkos produženom važenju odluke o smanjenju akciza.
- Dosta je nejasno na koji način se formira cena i koliko na nju utiču pojedini faktori. U javnosti se dva puta pominjalo da se određena količina dizela pušta iz robnih rezervi, a upravo je dizel u međuvremenu pojeftinio. Zvanično gledano, Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine trebalo bi da određuje cenu primenjujući odgovarajući obrazac koji prati kretanja cena derivata na tržištu - objašnjava Atanacković.
Kako navodi, postoji berza derivata nafte na kojoj se formiraju cene prerađenih proizvoda namenjenih krajnjoj upotrebi, poput benzina, dizela i kerozina.
- Taj obrazac bi trebalo da prati promene cena na tržištu. Međutim, pitanje je da li se on zaista dosledno primenjuje i da li na konačnu cenu utiče i količina goriva koja eventualno dolazi iz rezervi. Tu ima mnogo nejasnoća. Jednostavno, postoji čitav niz informacija koje nisu dostupne javnosti, pa je teško proceniti da li je benzin poskupeo zbog kretanja cena derivata na berzi ili zbog nekih drugih razloga - ističe on.
Atanacković podseća da je cena sirove nafte u prethodnom periodu značajno pala.
- Činjenica je da je cena sirove nafte sa oko 110 dolara po barelu pala na oko 90 do 93 dolara. Uprkos tome, cena benzina raste, pa je zaista teško dati precizan odgovor zbog čega se to dešava. Očigledno postoji računica koja nije dostupna javnosti i koja je van naših saznanja - ocenjuje on.
Prema njegovim rečima, kao da se radi na rastu cena po principu "kuvanja žabe".
- Kao što postoji priča o žabi koja se postepeno kuva, tako se i mi postepeno navikavamo na sve veće cene goriva. Poskupljenja dolaze korak po korak, pa ih građani na kraju prihvate kao novu realnost - zaključuje Atanacković.
U Srbiji je u petak objavljena nova cena benzina, koji je poskupeo za tri dinara. Istovremeno, dizel je pojeftinio za tri dinara.
Komentari 7
ostavi komentar