Društvo i Ekonomija
19. 05. 2026. 09:41 12
Nije čudo što nam sela nestaju: U hiljadama nema ni prodavnice ni vrtića, 2.000 nema ni običan bankomat!
Sela u Srbiji ubrzano se prazne, a prema oceni stručnjaka do 2052. godine sa mape naše zemlje nestaće ih još 3.000! To nažalost ne čudi imajući u vidu da većina sela, njih ukupno 4.720, nema ni osnovne usluge neophodne za normalan život.
Tako oko 1.000 sela u Srbiji nema niti jednu prodavnicu, dok oko 2.000 sela nema poštu ili bankomat! Porazna činjenica je i da oko 500 sela nema nijedan asfaltiran put.
Imajući ovo u vidu, ne čudi da ljudi napuštaju sela, pa samim tim u njima ima sve manje ili uopšte nema dece. A i gde bi ta deca išla u vrtić ili učila?! Jer, blizu 3.000 sela nema vrtić, dok više od 1.000 sela nema ni osnovnu školu.
- U mnogim mestima ostale su samo prazne kuće i staro stanovništvo. Procene govore da u Srbiji postoji oko 50.000 praznih kuća bez vlasnika, dok se u još oko 150.000 objekata više ne živi - ukazuje agroekonomski stručnjak Branislav Gulan za Direktno.
Iako pomaka po pitanju oživljavanja sela ima, on je izuzetno skroman i nedovoljan.
- Dobar je primer recimo ovo što čini Ministarstvo za brigu o selu. Jedna od akcija je dodela oko 4.200 kuća. Tako su sela dobila 17.500 novih stanovnika. Među njima je i oko 3.000 dece. Tu je još dobrih akcija, poput Miholjskih susreta sela, adaptacija domova kulture, kupovina i davanje na poklon kombija da bi siromašne ruralne opštine imale besplatan prevoz od sela do sela... Ostala je upamćena i akcija od 2017. do 2021. godine "500 zadruga u 500 sela" - navodi Gulan.
Tada je osnovano 1.100 novih zadruga, od kojih se stotinak nije snašlo na tržištu pa su - nestale.
- U toj akciji je država sa 2,2 milijarde dinara sredstava bespovratno pomogla rad čak 202 stare i nove zdaruge. Ali, njihov položaj nije kao u svetu sistemski rešen, tako da su one sad između opstanka i ostanka! Sve to je naime primer kako treba raditi, ali to se globalno u Srbiji mnogo ne primeti! Jer, ima mnogo ruina! - ističe Gulan.
Stručnjaci upozoravaju da se povratak života na selo ne može zasnivati samo na nostalgiji ili jednokratnim subvencijama, već na stvaranju održive ekonomije i stabilnog prihoda!
A da iz srpskih sela omladina masovno odlazi i ostavlja domaćinstva prazna, svedoči za Direktno i poljoprivrednik Slobodan Brkić iz sela Glušci u opštini Bogatić, inače član udruženja "Naše mleko".
- Moje mesto je za poslednjih 20 godina ostalo bez više od 800 stanovnika. Bilo nas je oko 2.500 a sada nas je 1.635. Od toga je sigurno oko 100 omladinaca od 18 do 35 godina koji su otišli u beli svet. Na prste jedne ruke mogu da se nabroje oni koji ostaju na selu. I to je tako kod nas ovde u Mačvi, a možete da zamislite kako je tek tamo po planinama - ukazuje Brkić.
Kako kaže, sa ovakvim odnosom prema seljaku, odnosno selu, teško da će slika da se popravi, naprotiv.
- Mi imamo i Minsitarstvo poljoprivrede i Minsitarstvo za brigu o selu, a šta oni s tim parama iz budžeta rade, ne znam, jer rezultata po pitanju poboljšanja na selu nema. I ti što kupuju na selima kuće ili njive, oni se ne bave poljoprivredom, tako da ne znam u koje svrhe idu ti novci. Samo treba pogledati broj stanovnika i gazdinstava koji se iz godine u godinu smanjuju i sve je jasno - zaključuje Brkić.
Komentari 12
ostavi komentar