Društvo i Ekonomija
26. 10. 2019. 14:30 0
Poklonička putovanja najstariji vid turizma!
„Zajedno sa razvojem srpske crkve, države i nacije razvijao se verski turizam. Kao rodonačelnici svetorodne loze Nemanjića, Sveti Simeon (Stefan Nemanja) i Sveti Sava bili su ktitori prvih manastira na tlu naše zemlje, pa se za početak verskog turizma u Srbiji može uzeti druga polovina 12. veka“ kaže za Naše Mesto Vladan Seferović iz agencije Srpske pravoslavne crkve „Dobročinstvo“.
Verski turizam je jedan od najstarijih vidova putovanja i danas na globalnom tržištu turističkih putovanja predstavlja segment biznisa sa ogromnim ekonomskim potencijalom.
Najposćenija i najtraženija poklonička putovanja na teritoriji Srbije su ona koja tretiraju svetinje koje čuvaju mošti svetaca i čudotvorne ikone. Ona mesta na kojima su se na neverovatan i čudesan način običnom čoveku desila isceljenja. Srednjovekovni srpski vladari nisu štedeli novca da u svom ktitorstvu podignu velelepne manastire i ukrase ih svakojakim ukrasima, da kroz monaška bratstva i sestrinstva očuvaju nacionalni identitet Srba, kulturu, umetnost. To je osnovni razlog zašto je poklonički turizam u ozbiljnoj ekspanziji u Srbiji.
Najčešće se posećuju Studenica, Žiča, Sopoćani i Ravanica, ljudi idu ka moštima Vladike Nikolaja u manastir Lelić i moštima Svetog Save Justina Popovića u manastir Ćelije, žele da se poklone Vasiliju Ostroškom u manastiru Ostrog.
Osnovni problemi, otežavajuće okolnosti i rešenje problema za razvoj verskog turizma
Manastiri su najčešće građeni daleko od gradskih sredina i ljudi. U osami, najčešće u teško pristupačnim predelima koje po običaju pripadaju administrativno najnerazvijenijim opštinama. Što je logično, jer su manastiri i pravljeni kako bi se monaštvo povuklo u mir i tišinu da bi se posvetilo svetoj božijoj službi.
Obično putna infrastruktura je slaba i pristupne saobraćajnice za veliki intezitet turista ne postoje te stoga za iskorišćavanje maksimalnog potencijala verskog turizma potreban je razvoj opštinske i regionalne putne infrastrukture.
Takođe, ne treba zanemariti i još jedan bitan faktor u razvoju pokloničkog turizma, kako kaže Vladan Seferović, a to je obuka i razvoj vodičke mreže i obuka i edukacija svih zaposlenih u vodičkoj službi.
- Mi kao Agencija Srpske pravoslavne crkve, koja je vodeća već tri decenije u ovom segmentu turizma, to najbolje znamo. Teško je pronaći adekvatnog vodiča koji će podjednako poznavati manastriski tipik, koji će imati bogoslovsko znanje, a koji će sa druge strane moći da prezentuje svu lepotu i važnost svetinja sa aspekta arhitekture, istorije, umetnosti.
Komentari 0
ostavi komentar