Politika
10. 06. 2026. 16:00 8
Šamar kandidatima za EU: Uđite u Uniju, ali ne odlučujete o ključnim pitanjima!
Nemačka, Francuska, Holandija, Belgija i Luksemburg predložili su u zajedničkom dokumentu da Evropska unija (EU) privremeno ograniči pravo glasa u nekim slučajevima za buduće nove članice Unije, kao i da se predvidi više zaštitnih mera za osiguravanje vladavine prava. Iza ovog predloga o ograničavanju prava glasa krije se dugogodišnji skepticizam dela članica EU prema budućim pridošlicama u evropski blok, ocena je stručnjaka.
U dokumentu, u koji je Rojters imao uvid, izložene su moguće opcije koje bi mogle da budu uključene u buduće ugovore o pristupanju, među kojima je novi mehanizam za praćenje i zaštitna klauzula koja bi omogućila da se preduzmu mere, u slučaju ozbiljnog nazadovanja u oblastima kao što su demokratija i sloboda medija.
- EU bi trebalo da ima detaljnu diskusiju o mogućnosti privremenih, prelaznih ograničenja prava glasa za nove države članice, posebno u delovima pravnih tekovina EU gde je potrebna jednoglasnost - navodi se u dokumentu, u kome se ukazuje da je i za odluke o proširenju, spoljnoj politici i budžetu EU potrebna saglasnost svih zemalja članica.
Nekadašnji ambasador Srbije u Nemačkoj i Austriji Milovan Božinović za Direktno.rs ističe da je reč o ideji koja već dugo postoji u evropskim političkim krugovima, ali da sada dobija i određenu formalnu formu.
- Ovo nije nova ideja, s tim što su se sada zemlje koje čine istorijsko i političko jezgro Evropske unije odlučile da je formalizuju kroz određeni dokument, odnosno pravilo. Ukoliko EU zaista želi da jednog dana postane organizacija koja će u određenoj meri funkcionisati poput države, a od toga je još uvek prilično daleko, onda će pravilo veta morati da bude ukinuto, jer ono značajno usporava i otežava efikasno donošenje odluka - smatra Božinović.
Prema njegovim rečima, ova inicijativa predstavlja i svojevrsno upozorenje budućim članicama.
- Budimo realni, u zemljama Evropske unije i dalje postoji određena doza skepticizma prema budućim članicama. Postavlja se pitanje da li će se one snaći kada jednog dana dobiju sva prava koja proizlaze iz članstva, da li će prihvatiti činjenicu da su deo jedne šire celine koja ima svoja pravila, politike i prioritete. O tome je ranije govorio i francuski predsednik Emanuel Makron, ali i brojni drugi evropski lideri - navodi Božinović.
On podseća da se ovakav pristup uklapa i u ranije predloge o postepenom pristupanju Evropskoj uniji.
- To je kompatibilno sa francusko-nemačkim predlogom koji predviđa postepeno približavanje zemalja kandidata Evropskoj uniji. Ukoliko se bude išlo tim putem, sasvim je logično da i prava koja podrazumeva punopravno članstvo budu sticana postepeno, a ne odjednom. Zato mislim da je ovakav razvoj događaja bio prilično očekivan - ocenjuje on.
Božinović dodaje da je reč o poznatoj ideji koja odražava određene rezerve koje zemlje osnivači i najuticajnije članice EU imaju prema novim državama koje ulaze u Uniju.
- To je odraz rezervi koje zemlje čvrstog jezgra Evropske unije imaju prema pridošlicama, koje u tu organizaciju gotovo po pravilu unose i određene sopstvene probleme, najčešće regionalnog karaktera. Upravo zbog toga postoji nastojanje da proces integracije bude postepen i pažljivo kontrolisan, kako bi se izbegle blokade i dodatne tenzije unutar same Unije - zaključuje Božinović.
Komentari 8
ostavi komentar