Politika

Direktno.rs

08. 01. 2021. 11:53 1

Vučić spojio javnu i partijsku funkciju i zarobio parlament

Izbori 2020. godine su sprovedeni u ambijentu industrije populizma koja je u funkciji reprodukcije lične vlasti Aleksandra Vučića, koji je objedinio javnu i partijsku funkciju i stvorio zarobljen parlament suprotno Ustavu član 6 i Zakonu o sprečavanju korupcije član 40 - napisao je direktor Biroa za društvena istraživanja BIRODI Zoran Gavrilović.

Gavrilović je objavio najnovije istraživanje "Integritet izbornog procesa u Srbiji 2020", koje je, kako je rekao, najobuhvatniji i sistematični prikaz integriteta izbornog procesa, koju su uradili.

Između ostalog, Gavrilović se u istraživanju osvrnuo na "netransparentnost u radu RIK-a, koje se, prema istraživanju ogleda i u postupku rešavanja žalbi na odluke ovog organa.

- Žalbe na odluke RIK-a podnose se samom RIK-u, što stvara rizik od sukoba interesa, a stvar se dodatno pogoršava jer ne postoji javna rasprava koja bi pružila mogućnost strankama da predstave i obrazlože svoje slučajeve. RIK inače vodi registar žalbi, ali ga ne objavljuje, jer po zakonu to nije obavezno, čime se dodatno umanjuje transparentnost. Da bi se poboljšala transparentnost sporova pred RIK-om, ovaj organ bi morao blagovremeno da objavljuje regi-star žalbi na svojoj veb stranici - navodi se u istraživanju.

 

Takođe se pominje i Zakon o Agenciji za borbu protiv korupcije, koji je bio na snazi u vreme izborne kampanje i izbora, a, koji, prema istraživanju nema dovoljno čvrste odredbe koje bi garantovale transparentnost izbornog procesa.

- Primera radi, stranke su obavezne da posle izborne kampanje podnesu finansijske izveštaje Agenciji u roku od 30 dana po utvrđivanju konačnih rezultata izbora. S obzirom da nije određen zakonski rok u kome Agencija mora da ih objavi kako bi bili dostupni javnosti, Agencija ih objavljuje i po nekoliko meseci po završetku izbora, kao i svoje zaključke koji po važećim propisima nisu obavezni. Ovakva "zakasanela transparentnost“ gubi svoju svrhu, kada je u pitanju izborni proces - navodi se.

Kako se dodaje, ovaj Zakon definiše sukob interesa kao situaciju u kojoj funkcioner ima privatni interes koji utiče, može da utiče ili izgleda kao da utiče na postupanje funkcionera u vršenju javne funkcije odnosno službene dužnosti, na način koji ugrožava javni interes.

- Iz predočenih članova Zakona o političkim strankama možemo da zaključimo da su obavljanje funkcije predsednika političke stranke, kao asocijacije privatnih, odnosno parti-kularnih interesa, i funkcije predsednika Republike nespojive. Na delu je sukob privatnog/partikularnog interesa, koje predsednik Srbije ima kao građanin i zarad kojih se udružio i postao predsednik stranke, s jedne strane, i javnog interesa koji je vezan za javnu funkciju predsednika Srbije, s druge strane. Pored sukoba javnog i privatnog interesa predsednika Srbije, kao elementa integriteta izbornog procesa i izabranih poslanika i odbornika u Skupštini Srbije i lokalnim samoupravama, predmet naše analize je učešće predsednika kao marketinškog aktera, osobe koja je svoje ime pozajmila izbornoj listi stranke čiji je predsednik - navodi se u istraživanju.

 

- Na ovaj način se Skupština Srbije stavlja u zavisan/zarobljen odnos prema predsedniku Srbije, koji je i predsednik Srpske napredne stranke, čime se sprečava ostvarivanje kontrolne uloge Narodne skupštine. Pored identifikovanog sukoba javnog i privatnog interesa, koji nastaje kao plod isto-vremenog obavljanja funkcija od javnog i privatnog interesa, Aleksandar Vučić je u situaciji da svoj uticaj/rejting u javnom mnjenju iskoristi za svoje lične potrebe, i to na način da isko-risti svoj rejting za suspendovanje kontrolne uloge Skupštine u kojoj većinu imaju poslanici iz stranke čiji je on predsednik. Na ovaj način predsednik Srbije koristi društveni uticaj i vrši zloupotrebu javne funkcije, što je, prema članu 2. Zakona o Agenciji za borbu protiv korupcije, čin korupcije - stoji u istraživanju BIRODI.

U istraživanju se pominje i činjenica da je direktor Agencije za borbu protiv korupcije Dragan Sikimić bio donator SNS-a za prethodne predsedničke izbore, 2017. godine i za lokalne izbore u Zemunu, 2016. godine, i da po izboru na funkciju direktora Agencije mora da odlučuje u postupku koji je Agencija još ranije pokrenula protiv SNS-a zbog sumnjivih donacija za izbore 2014. godine, kao i da, između ostalog, vrši proveru donatora SNS-a za predsedničke izbore, na čijem se spisku nalazi i on sam kao donator.

Dragi čitaoci, da biste nas lakše pratili i bili u toku preuzmite našu aplikaciju za Android ili Iphone.

Komentari 1

ostavi komentar

Ostavi komentar

Da biste komentarisali vesti pod Vašim imenom

Ulogujte se
Pravila komentarisanja
Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici i kvalitetniji komentari.
Direktno.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Zabranjeno je objavljivanje ideja, informacija i mišljenja kojima se podstiče diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihove seksualne opredeljenosti, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo. Komentari koji sadrže govor mržnje i psovke, takodje neće biti objavljeni.
Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije, već samo autora komentara.


Izbor(i)

Zoran Živković [23.04.2024.]




Video dana

Kornjača akrobata

Anketa

Da li će Partizan igrati polufinale Kupa protiv Crvene zvezde?

Rezultati