Politika

[ Izvor: Vašington post ]

30. 06. 2020. 15:29 1

Vašington Post: Srbi s razlogom rekli "ne" izborima

U Srbiji su konačno održani parlamentarni i lokalne izbore 21. juna, koji su trebalo da budu na 26 aprila, ali su zbog pandemije koronavirusa odloženi. Srpska napredna stranka Aleksandra Vučića ostvarila je ubedljivu pobedu sa više od 63 odsto glasova, s čitavih 53 odsto razlčike u odnosu na Socijalističku partiju Srbije, koalicionog partnera SNS-a. S obzirom na činjenicu da je opozicija bojkotovala izbore, jedina lista osim SNS i SPS koja je ušla u parlament jeste desno orijentisan Srpski patriotski savez, naveo je Vašington Post, objašnjavajući pet činjenica zbog kojih su Srbi imali jako malo razloga da izađu na izbore.

Pod naslovom: "Srpska vladajuća stranka ostvarila klimavu pobedu na izborima. Evo zašto je opozicija bojkotovala izbore", Vašington Post je preneo kolumnu srpskog politikologa i docenta na FPN-u Bobana Stojanovića i Fernanda Kasala Bertoe, vanrednog profesora na Univerzitetu Notingem u Velikoj Britaniji.

Vašington Post je na osnovu njihovih izlaganja naveo pet razloga neizlaska na izbore 21. juna.

Atmosfera pred izbore

U Srbiji su tokom januara i februara 2019. godine održane masovne demonstracije u više od 100 gradova, protestujući protiv napada na slobodu medija i politički motivisanog nasilja nad jednim od lidera opozicije Borkom Stefanovićem. To je dalo zamah opoziciji koja se jednoglasno okupila potpisavši "Sporazumu sa narodom", u kom dominiraju dva glavna cilja: obezbediti fer i poštene izbore i obnoviti vladavinu zakona. Četiri meseca kasnije opozicija, koju je uglavnom formirao Savez za Srbiju, zatražila je izborne reforme.

Opozicija je iznela sve probleme sa kojima se suočila demokratija u Srbiji: od medijskih nesloboda do nedostatka izbornog integriteta, od političkog pritiska na birače do nefunkcionalnosti institucija. Potpisnici sporazuma sa narodom istakli su da će bojkotovati izbore 2020. ako Vlada ne učini nešto kako bi se poboljšao demokratski proces u Srbiji.

Pregovori

Pretnja bojkotom inicirala je razgovore između vladajućih i opozicionih stranaka krajem jula, najpre na Fakultetu političkih nauka, a zatim u parlamentu uz posredovanje evroparlamentaraca. Dobar deo opozicije napustio je pregovore, sumnjajući da predstavnici vladajućih partija nisu imali realnu želju da bilo šta promene. Paradoksalno je da su se vladajuće stranke usprotivile bilo kakvim promenama uoči izbora, a odbile su i da odlože datum izbora za april, što je deo opozicije zahtevao.

Bojkot

Neuspeh razgovora prošlog leta podstakao je pet najrelevantnijih srpskih opozicionih partija (Stranku slobode i pravde, Demokratsku stranku, Narodnu stranku i Dveri, koje su deo "Saveza za Srbiju", kao i Pokreta slobodnih građana) da proglase bojkot u januaru. Primarni cilj bilo je to da se privuče pažnja međunarodnih organizacija poput Evropske unije, u nadi da će započeti pregovarački proces strukturnih izbornih reformi, sličan procesu u Severnoj Makedoniji pre četiri godine. PSG je kasnije odustao od bojkota.

Pandemija

Pandemija koronavirusa zahvatila je i Srbiju početkom marta. Vlasti su u početku pokušavale da smanje rizik i paniku, nazivajući koronavirus "najsmešnijim virusom u istoriji". Vlada je 4. marta dala preporuku da se izbori održe krajem aprila. Dok su se neki opozicioni kandidati borili da dobiju neophodnih 10.000 potpisa, članovi SNS-a tih dana pokazali su da mogu da sakupe i pet puta više.

Pandemija je podstakla srpske vlati da 15. marta uvedu vanredno stanje i odlože izbore koji su prvobitno bili zakazani za 26. april. Međutim, to se desilo bez saglasnosti parlamenta. Iako je Vlada zabranila sve događaje, uključujući i političke skupove, predsednik Vučić se redovno obraćao naciji i lično je prisustvovao isporuci medicinske opreme, što su kritičari okarakterisali kao kampanju.

Nakon što je država počela da umanjuje krivu virusa, Vlada je zakazala izbore za 21. jun. To je bilo iznuđeno, jer bi ekonomska kriza verovatno pogodila zemlju posle leta. Junski datum takođe je omogućio vladajućim stranama da iskoriste popularnost ekonomskih mera preduzetih protiv saveta ekonomskih stručnjaka: na primer, davanju 100 evra svakom građaninu.

Promene izbornih uslova nisu prošle

Koristeći pandemiju kao izgovor, Vlada je u maju promenila izborni zakon, samo dan pre nego što se izborna kampanja ponovo pokrenula. To znači da političke samouprave, a ne javni beležnici, sada moraju da provere minimalan broj potpisa koji su potrebni da bi kandidati mogli da se nađu na glasačkom listiću.

Narod u Srbiji postaje sve više sumnjičav u zakonitost i regularnost izbornih lista. Uprkos negodovanjima javnosti i medija koji su tražili od Izborne komisije da objavi ove informacije, samo su tri stranke objavile na koji način prikupljaju i overavaju potpise.

Ovo nije bila jedina promena izbornih uslova u Srbiji. Takođe, Vlada je u februaru uvela novi, niži prag za ulazak u parlament, u iščekivanju bojkota opozicije. Cilj nije bio da se poveća broj političkih frakcija zastupljenih u parlamentu, koje su u Srbiji, barem u uporednoj perspektivi već visoke, već da se dozvoli ostalim "prohodnim" strankama da pređu novi izborni prag od tri procenta, što je dva boda niža nego ranije.

Srbija polako klizi ka hibridnom režimu koji je delom demokratski, delom autoritarni - ono što politikolozi nazivaju "konkurentnim autoritarnim" režimom. "Fridom haus" izvestio je o padu političkih i građanskih sloboda u Srbiji.

Ovo je bila četvrta pobeda SNS-a u poslednjih 12 godina, s tim što smo se u ovom izbornom ciklusu susreli se sa pandemijom, medijskim manipulacijama, bojkotom opozicije, hiljadama nevažećih listića (oko 150.000), promena izbornih uslova u poslednjim trenucima, izbornim nepravilnostima i najnižim odzivom u istoriji. Sve više građana Srbije pita se da li su nedavno održani izbori bili konkurentni izbori ili samo "glas bez izbora".

Nekoliko evroparlamenaraca je već poslao upozorenja o zabrinjavajućem stanju demokratije i izbornim uslovima u Srbiji. Kao rezultat toga, možda bi zvaničnici EU bili u obavezi da intervenišu, kao što je to slučaj sa Severnom Makedonijom, i pokušaju da reše političku krizu Srbije.

Dragi čitaoci, da biste nas lakše pratili i bili u toku preuzmite našu aplikaciju za Android ili Iphone.

Komentari 1

ostavi komentar

Ostavi komentar

Da biste komentarisali vesti pod Vašim imenom

Ulogujte se
Pravila komentarisanja
Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici i kvalitetniji komentari.
Direktno.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Zabranjeno je objavljivanje ideja, informacija i mišljenja kojima se podstiče diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihove seksualne opredeljenosti, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo. Komentari koji sadrže govor mržnje i psovke, takodje neće biti objavljeni.
Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije, već samo autora komentara.


Fakiri

Zoran Živković [25.03.2024.]




Video dana

Pobednički ples

Anketa

Šta će Partizan uraditi u Evroligi?

Rezultati