Zdravlje
09. 09. 2026. 08:57 0
Loše spavate, a mislite da je problem samo stres? Pogledajte šta ste jeli nekoliko sati pre kreveta
Nekada legnemo potpuno iscrpljeni, a san ipak ne dolazi. Drugi put zaspimo bez problema, ali se budimo tokom noći i ujutru ustajemo kao da se nismo ni odmorili. Krivca obično tražimo u stresu, telefonu ili kasnoj kafi, ali deo odgovora možda se nalazi i na tanjiru.
San i ishrana dugo su se posmatrali kao dve odvojene teme. Jedna pripada spavaćoj sobi, druga kuhinji. Ipak, sve više istraživanja pokazuje da je njihov odnos mnogo bliži nego što deluje, i da ono što jedemo tokom dana može imati veze sa načinom na koji ćemo spavati tokom noći.
Posebno se izdvaja obrazac ishrane sličan mediteranskom, bogat voćem, povrćem, integralnim žitaricama i kvalitetnim izvorima masti i proteina. Takva ishrana u brojnim istraživanjima povezuje se sa boljim kvalitetom sna, dok se velika količina ultraprerađene hrane, šećera i zasićenih masti češće pojavljuje uz lošije obrasce spavanja.
Međutim, nije važno samo šta jedemo, već i kada.
Velika i teška večera neposredno pre odlaska u krevet može da oteža varenje i učini uspavljivanje neprijatnijim. S druge strane, ni odlazak na spavanje izrazito gladan nije idealan za svakoga. Organizam, kao i obično, najbolje funkcioniše kada ne prelazimo iz jedne krajnosti u drugu.
Kofein je možda najočigledniji primer. Mnogi ljudi paze da ne piju kafu uveče, ali zaboravljaju da se njeno dejstvo može osećati satima. Kod osetljivijih osoba čak i popodnevna kafa može da utiče na vreme uspavljivanja.
Alkohol je još zanimljiviji jer često stvara pogrešan utisak. Posle čaše ili dve čovek može da postane pospan i da zaspi brže, ali to ne znači da će san biti kvalitetniji. Alkohol može da poremeti kasnije faze sna i doprinese češćem buđenju tokom noći.
Priča se tu, međutim, ne završava. Loš san sledećeg dana utiče i na ono što želimo da jedemo. Neispavana osoba često ima veći apetit i više želje za kaloričnom, masnom ili slatkom hranom. Tako lako nastaje krug u kojem loša ishrana remeti san, a loš san zatim pogoršava izbor hrane.
Zato stručnjaci sve češće savetuju da ne tražimo jednu „namirnicu za spavanje“, već da pogledamo ceo obrazac. Kada večeramo? Koliko kafe pijemo? Koliko često jedemo ultraprerađenu hranu? Da li jedemo veoma kasno? Da li pokušavamo da nadoknadimo umor šećerom i kofeinom?
Ponekad se odgovor na pitanje zašto loše spavamo ne nalazi samo u tome šta radimo poslednjih pola sata pre kreveta. Možda je počeo mnogo ranije, još za stolom.
Komentari 0
ostavi komentar