Zdravlje
19. 06. 2022. 12:55 0
Sve više patimo od hroničnog umora: Zašto i šta pomaže
Umor koji većina nas oseća poslednjih dana mnogi pripisuju godišnjem dobu i vremenskim prilikama. Umor je posledica prevaziđenosti adaptacionih sposobnosti organizma, posebno centralnog nervnog sistema, odnosno mozga.
Sve priče da možemo besomučno dugo da radimo, kao i da postoje ljudi koji ne moraju dugo da spavaju, apsolutno su netačne. Mozak čoveka mora na dnevnom nivou da provede u stanju sna najmanje sedam sati. Ako spavamo manje, stvaramo uslove za razvoj raznih psihosomatskih oboljenja. Ali ne valja ni ako se spava mnogo duže.
Za našu vremensku zonu idealno vreme za odlazak na spavanje je između 22 i 22.30, a da se ustaje između šest i sedam sati. Treba imati u vidu da nije isto ako spavamo četiri puta po dva sata ili sedam sati u kontinuitetu.
Ukoliko je neko hronično jako umoran ili toliko razdražljiv da to očigledno primećuje njegova okolina, svakako se treba obratiti lekaru. Još jedan oblik tog hroničnog umora je i takozvani sindorm sagorevanja.
Mnogi se žale i da posle preležane kovid infekcije mnogo zaboravljaju, teže uče, teže se koncentrišu, lako se zamaraju i bez većih fizičkih napora.
Zato sve što oštećuje respiraciju, odnosno oksidaciju glukoze i potrošnju energije, dodaje profesor, pre svega štetiti mozgu. Zbog toga je u ovim postkovid posledicama mozak organ koji daje najviše simptoma – emotivnu maglu, zaboravnost, lošu koncentraciju, lako zamaranje, ali daje i nove faktore rizika za moždani udar, a javljaju se i oštećenja perifernog nervnog sistema.
Komentari 0
ostavi komentar