Slobodno vreme
13. 09. 2026. 15:20 0
Pet stvari iz kuće nikada ne treba bacati: Staro verovanje kaže da sa njima odlaze sreća i novac
Kada sređujemo stan, obično bez mnogo razmišljanja pravimo dve gomile, ono što ostaje i ono što ide u kantu. Ipak, prema starim narodnim verovanjima, sa pet stvari trebalo bi biti posebno oprezan. Verovalo se da nisu samo obični predmeti, već simboli blagostanja, zdravlja i porodične sreće, pa njihovim bacanjem iz doma navodno odlazi mnogo više od nepotrebnih stvari.
Generalno spremanje kuće često počinje jednom jednostavnom odlukom, rešiti se svega što više ne koristimo. Stari predmeti, stvari koje godinama stoje po fiokama i ono što nam više nije potrebno obično prvo završe u kesi za bacanje.
Međutim, naši preci nisu na sve predmete gledali na isti način.
Prema starim narodnim verovanjima, pojedine stvari u domu imaju posebno simboličko značenje i povezane su sa srećom, novcem i blagostanjem. Među njima se izdvaja pet stvari koje, kako kaže verovanje, ne bi trebalo olako bacati: hleb, so, fotografije, sat i novčanik.
Naravno, reč je o narodnim verovanjima i praznoverju, a ne o pravilima koja imaju naučno utemeljenje.
Hleb se nije bacao ni kada više nije za jelo
Hleb je vekovima imao posebno mesto u domaćinstvu. U našoj, ali i brojnim drugim kulturama, smatra se simbolom života, obilja i blagostanja.
Zbog toga je nastalo verovanje da hleb nikada ne treba bacati u smeće. Ako se osuši, tradicionalno se savetovalo da se iskoristi ili da se mrvice daju pticama, umesto da završi u kanti.
I danas u mnogim porodicama postoji gotovo instinktivan otpor prema bacanju hleba, čak i kod ljudi koji inače ne pridaju veliki značaj narodnim verovanjima.
Sa solju je povezano još jedno staro pravilo
Slična simbolika prati i so.
Prema verovanju, ni ona se ne baca, ali postoji još jedno zanimljivo pravilo koje se prenosilo generacijama, so ne treba pozajmljivati, jer se smatralo da se zajedno sa njom iz kuće iznosi i blagostanje.
Upravo zato su hleb i so u tradicionalnoj kulturi mnogo više od namirnica koje svakodnevno koristimo.
Stare fotografije kriju najneobičnije verovanje
Treća stvar na listi verovatno će mnoge iznenaditi fotografije.
Stara verovanja posebno su oprezna kada je reč o uništavanju fotografija ljudi. Prema jednom od njih, uništavanje slike na kojoj se i sami nalazite moglo bi da privuče probleme i bolest.
Čak je postojalo verovanje da se može uništiti fotografija neprijatelja, ali samo pod uslovom da osoba koja je uništava nije zajedno sa njim na toj slici.
Danas, kada hiljade fotografija čuvamo u telefonima, ovakvo pravilo može zvučati neobično, ali nekada su porodične fotografije bile retke i dragocene, pa ne čudi što su dobijale snažnu emotivnu i simboličku vrednost.
Ni stari sat nije samo predmet
Sat je četvrta stvar koju, prema ovom verovanju, ne bi trebalo tek tako baciti ili uništiti.
Verovalo se da je on na određeni način povezan sa vlasnikom koji ga je nosio, zbog čega se naročito upozoravalo na uništavanje tuđeg sata. Stari sat trebalo bi baciti tek kada više zaista ne postoji mogućnost da se popravi.
Stari novčanik ne bacajte čim kupite novi
Možda je najzanimljivije verovanje vezano za predmet koji gotovo svakodnevno nosimo sa sobom novčanik.
On se tradicionalno posmatra kao svojevrsni finansijski talisman, pa prema ovom verovanju nije dobro jednostavno baciti stari čim kupimo novi.
Savet koji prati ovo verovanje još je neobičniji: novi novčanik trebalo bi najpre nekoliko dana držati u kući, a zatim novac postepeno prebacivati iz starog u novi. Stari bi, prema toj tradiciji, trebalo sačuvati u domu što je moguće duže.
Navike koje su preživele generacije
Možda ne verujemo da će bacanje starog novčanika promeniti stanje na računu ili da će prosuta so odrediti koliko ćemo imati sreće, ali tragovi ovih običaja i dalje postoje u svakodnevnom životu.
Neko neće baciti hleb, neko neće pružiti so preko praga, a neko će stari novčanik godinama čuvati u fioci iako ga više nikada neće koristiti. Upravo kroz takve sitnice stara verovanja uspevaju da prežive mnogo duže nego što mislimo.
Komentari 0
ostavi komentar