Slobodno vreme
02. 09. 2026. 18:00 0
Da li naočare protiv plave svetlosti zaista pomažu? Nauka dala objašnjenje
Suve i umorne oči, peckanje i povremeno zamućen vid česte su tegobe posle višesatnog rada za računarom. Naočare koje filtriraju plavu svetlost zato su poslednjih godina postale veoma popularne, ali istraživanja pokazuju da njihova korist možda nije onakva kakvom se predstavlja.
Ljudi koji svakodnevno provode mnogo vremena ispred računara i mobilnih telefona često se suočavaju sa umorom očiju. Zbog toga su naočare sa filterom za plavu svetlost postale jedno od najpopularnijih rešenja za osobe koje žele da ublaže posledice dugog gledanja u ekran.
Dostupne su u optikama i onlajn prodavnicama, a mogu se kupiti i modeli bez dioptrije. Filter za plavu svetlost moguće je dodati i na standardna sočiva sa dioptrijom.
Ipak, činjenica da su ovakve naočare postale popularne ne znači nužno da značajno smanjuju naprezanje očiju. Dosadašnja naučna istraživanja za sada nisu potvrdila da one pružaju zaštitu kakvu mnogi očekuju.
Zašto se oči zapravo umaraju dok gledamo u ekran?
Suvoća, peckanje, osećaj nelagodnosti, povremeno zamućen vid i glavobolja samo su neki od simptoma digitalnog naprezanja očiju, poznatog i kao sindrom kompjuterskog vida.
Istraživanja pokazuju da je ovaj problem veoma rasprostranjen. Velika meta-analiza objavljena u časopisu Journal of Global Health, koja je obuhvatila 63 studije, pokazala je da se veliki broj ljudi suočava sa simptomima naprezanja očiju, a među zaposlenima koji svakodnevno rade za računarom taj problem je posebno izražen.
Međutim, plava svetlost koju emituju ekrani verovatno nije glavni krivac.
Kada smo koncentrisani na računar, telefon ili tablet, trepćemo ređe i često ne trepćemo potpuno. Zbog toga se površina oka brže isušuje, što može izazvati peckanje, osećaj kao da se u oku nalazi pesak i povremeno zamućenje vida.
Dodatni problem predstavlja i dugotrajno fokusiranje na objekte koji se nalaze na maloj udaljenosti. Nelagodnost mogu pogoršati i odsjaj monitora, neodgovarajuće osvetljenje, pogrešna dioptrija, kao i loš položaj ekrana.
Drugim rečima, oči se posle celog dana za računarom zaista mogu osećati umorno, ali uzrok je najčešće kombinacija dugotrajnog gledanja iz blizine, smanjenog treptanja i suvih očiju, a ne samo plava svetlost.
Šta istraživanja kažu o naočarima sa filterom za plavu svetlost?
Jednu od najopsežnijih analiza objavila je nezavisna međunarodna mreža istraživača Cochrane.
Tim stručnjaka analizirao je 17 randomizovanih studija sprovedenih u šest zemalja, koje su obuhvatile ukupno 619 učesnika. Zaključak nije potvrdio većinu tvrdnji koje se često koriste u promociji naočara sa filterom za plavu svetlost.
Prema rezultatima, ovakva sočiva verovatno ne smanjuju kratkotrajni zamor očiju izazvan radom za računarom više nego obična providna sočiva.
Takođe, nije uočena značajna razlika kada je u pitanju oštrina vida, dok nema dovoljno kvalitetnih kliničkih dokaza koji bi potvrdili tvrdnju da ovakve naočare štite makulu, centralni deo mrežnjače odgovoran za oštar vid.
Stručnjaci zato navode da trenutno dostupni dokazi ne podržavaju rutinsko preporučivanje ovih naočara opštoj populaciji radi smanjenja zamora očiju ili zaštite mrežnjače.
Koliko je plava svetlost sa ekrana zaista opasna?
Plava svetlost prirodni je deo vidljivog spektra, a njen najveći izvor je Sunce.
U laboratorijskim uslovima veoma intenzivna svetlost određenih talasnih dužina može oštetiti mrežnjaču, ali takvi uslovi ne mogu se porediti sa svakodnevnim korišćenjem mobilnog telefona ili računara.
Stručnjaci ističu da se takozvana opasnost od plave svetlosti odnosi na izlaganje izuzetno jakim izvorima svetlosti, poput direktnog gledanja u Sunce ili svetlosti koja nastaje prilikom zavarivanja.
Takav nivo izloženosti ne javlja se prilikom uobičajenog korišćenja LED ekrana.
Dostupni naučni dokazi takođe za sada ne potvrđuju povezanost između svakodnevnog izlaganja plavoj svetlosti sa ekrana i razvoja makularne degeneracije povezane sa starenjem.
Mogu li ove naočare makar da poboljšaju san?
Plava svetlost ima važnu ulogu u regulisanju unutrašnjeg biološkog sata. Posebno u večernjim satima, jako svetlo može uticati na proizvodnju melatonina i odložiti osećaj pospanosti.
Zbog toga smanjenje izloženosti jakom svetlu pred spavanje ima smisla.
Ipak, to ne znači automatski da će naočare sa filterom za plavu svetlost rešiti probleme sa snom.
Meta-analiza objavljena 2025. godine, koja je obuhvatila tri randomizovana istraživanja sa ukupno 49 učesnika, nije pronašla dovoljno čvrste dokaze da ove naočare značajno poboljšavaju san.
Učesnici koji su ih koristili zaspali su u proseku nešto ranije i spavali nekoliko minuta duže, ali razlike nisu bile statistički značajne.
Važno je i to da nisu svi filteri isti. Standardna providna sočiva blokiraju samo manji deo plavog spektra, dok tamnija, ćilibarska ili narandžasta sočiva filtriraju znatno više plave svetlosti.
Kako zaista smanjiti umor očiju?
To ne znači da ljudi koji smatraju da im naočare sa filterom za plavu svetlost prijaju moraju da prestanu da ih koriste. Dosadašnja istraživanja nisu pokazala ozbiljne rizike povezane sa njihovom upotrebom.
Međutim, za osobe koje svakodnevno imaju suve i umorne oči nakon rada za računarom, mnogo je važnije promeniti određene navike.
Stručnjaci preporučuju redovne kratke pauze od ekrana, češće i potpuno treptanje, smanjenje odsjaja na monitoru i odgovarajuće osvetljenje prostorije.
Važno je i da ekran bude postavljen na odgovarajućoj udaljenosti i visini, kao i da se proveri dioptrija ukoliko postoje problemi sa vidom.
Kod izražene suvoće očiju nekim ljudima mogu pomoći i veštačke suze, dok se često preporučuje i pravilo „20-20-20“.
To znači da bi na svakih 20 minuta trebalo napraviti kratku pauzu od oko 20 sekundi i pogled usmeriti ka nečemu udaljenom približno šest metara.
Zaključak nauke je prilično jasan
Naočare protiv plave svetlosti postale su popularno i jednostavno rešenje za problem sa kojim se suočavaju milioni ljudi koji svakodnevno rade za ekranom.
Međutim, dosadašnji naučni dokazi ne pokazuju da one značajno smanjuju digitalno naprezanje očiju niti da pouzdano štite mrežnjaču od posledica korišćenja računara i mobilnih telefona.
Umesto oslanjanja isključivo na posebna sočiva, korisnije je praviti redovne pauze, češće treptati, prilagoditi osvetljenje i položaj ekrana i voditi računa o tome koliko vremena bez prekida provodimo gledajući iz blizine.
Kada je reč o spavanju, stručnjaci smatraju da je efikasnije smanjiti ukupnu količinu svetlosti u večernjim satima, prigušiti ekran i ograničiti korišćenje telefona i računara pred odlazak u krevet.
Digitalno naprezanje očiju je stvaran problem, ali nauka za sada ima prilično jasan odgovor: plava svetlost verovatno nije glavni krivac, a naočare koje je filtriraju nisu čudesno rešenje za umorne oči.
Naslovna fotografija: Shutterstock/DimaBerlin
Komentari 0
ostavi komentar