Slobodno vreme

Sava Jojić

17. 08. 2026. 22:25 1

Saveti za vozače iz Srbije: Nepisana pravila saobraćaja u evropskim zemljama

Vozači koji tokom leta kreću na put automobilom obično se unapred detaljno informišu o zvaničnim ograničenjima brzine, putarinama, vinjetama ili cenama parkiranja u zemljama koje planiraju da posete.

Međutim, retko ko razmišlja o suptilnim razlikama u lokalnoj kulturi i bontonu za volanom. U mnogim evropskim državama vozači se pridržavaju nepisanih pravila kojima upozoravaju druge na opasnost, zahvaljuju se, izvinjavaju ili signaliziraju pravo prvenstva. Iako ova pravila na prvi pogled deluju univerzalno, njihovo značenje se od zemlje do zemlje može drastično razlikovati.

Srbija ima svoju vrlo prepoznatljivu kulturu vožnje: u gradovima je parkiranje gotovo prava olimpijska disciplina, dok uključena sva četiri migavca najčešće govore da je vozač samo "skoknuo do pekare". Na otvorenom putu, domaće navike predstavljaju spoj improvizacije, odlučnosti i trenutaka istinske solidarnosti.

Ali, šta se dešava kada srpski vozači tokom godišnjih odmora sednu za volan u inostranstvu?

Prema istraživanju automobilske kompanije za IT podatke carVertical, čak 47% vozača smatra da nepoznavanje lokalne kulture vožnje može dovesti do opasnih situacija na putu, dok 33% ispitanika veruje da ono povećava rizik u saobraćaju. Samo 10,9% smatra da nepoznavanje saobraćajnih navika ne predstavlja nikakvu opasnost, dok je 8,5% neodlučno.

Vozači širom Evrope koriste različite signale za komunikaciju na putu – od dugih svetala i sva četiri migavca do pokreta ruku i sirene. Međutim, gest koji se u jednoj zemlji smatra znakom izuzetne ljubaznosti, u drugoj može biti shvaćen kao agresija ili prekršaj:

Rumunija: Blicanje je gotovo poseban jezik. Koristi se za upozorenja, pomeranje u stranu, ali i kao prijateljski pozdrav među vozačima kamiona i taksistima, pa čak i kao izražavanje divljenja retkom automobilu. S druge strane, dugo i brzo blicanje služi kao zamena za uvredu.

Ujedinjeno Kraljevstvo: Ablendovanje je sušta suprotnost agresiji – ono je uvek znak učtivosti, ustupanja prolaza i obzira.

Finska (Laponija): Kada vam vozilo iz suprotnog smera blica, to ima samo jedno značenje – irvasi su na putu!

Sirena je primarno namenjena upozoravanju na neposrednu opasnost, ali se često koristi i kada vozačima ponestane strpljenja na semaforu. Ipak, njena upotreba zavisi od lokalnog mentaliteta:

U ruralnim delovima Hrvatske, Rumunije i Francuske, kratak zvučni signal jednostavno znači: "Zdravo, komšijo!".

U Španiji vozači zatrubu kada na ulici ugledaju prijatelje ili rodbinu.

U Francuskoj i Portugalu sasvim je uobičajeno da po dolasku ispred kuće prijatelja zatrubite umesto da pozvonite na vrata.

U Italiji, Španiji, Portugalu i Rumuniji, sirena je glavni alat za proslavu pobeda nakon velikih sportskih događaja.

Svečano ukrašena kolona vozila praćena glasnim sviranjem jasan je znak svadbe. Ovaj običaj je široko prihvaćen u Češkoj, Slovačkoj, Srbiji, Mađarskoj, Poljskoj, Rumuniji, Litvaniji i Letoniji. U Srbiji čak postoji narodno verovanje da ulazak u svadbenu kolonu ili njeno presecanje donosi lošu sreću.

Uključivanje sva četiri pokazivača pravca u znak zahvalnosti univerzalno je u Litvaniji, Poljskoj, Slovačkoj, Češkoj, Rumuniji i Hrvatskoj. Međutim, drugi gestovi kriju zamke:

Nemačka: Pokazivanje srednjeg prsta drugom vozaču je krivični prekršaj koji povlači rigorozne novčane kazne ukoliko bude prijavljen policiji.

Srbija: Vozači često pruže ruku kroz prozor i pokretima dlana nadole upozoravaju kolege iz suprotnog smera da smanje brzinu zbog policijske kontrole.

Italija: Iako je blicanje radi upozoravanja na policiju uobičajeno širom Balkana, u Italiji je ovaj vid solidarnosti strogo zabranjen zakonom, upozorava Matas Buzelis, stručnjak za automobilsko tržište u kompaniji carVertical.

Istraživanje pokazuje da 60% vozača odlično poznaje nepisana pravila svoje zemlje, ali oko dve trećine njih priznaje da se u inostranstvu bar povremeno susretne sa nepoznatim saobraćajnim običajima.

- Zbog nižih novčanih kazni i tolerancije radara, u Belgiji, Češkoj, Slovačkoj, Litvaniji i Letoniji postoji nepisano 'pravilo' da vozači često voze nešto iznad dozvoljene brzine. Međutim, u skandinavskim zemljama čak i najmanje prekoračenje može dovesti do visokih novčanih kazni, zbog čega mnogi vozači po povratku sa putovanja tek naknadno dobijaju obaveštenje od nadležnih organa.

Kulturu vožnje oblikuju i verovanja i svakodnevne navike:

Religijski simboli: U Srbiji, Rumuniji i Portugalu brojanice, krstići i ikone na retrovizoru su čest prizor kao zaštita na putu.

Sujeverje: U Italiji, Češkoj i Hrvatskoj vozači i dalje zaziru od crne mačke koja prelazi put.

Izbegavanje vožnje: U Italiji pojedini vozači izbegavaju preuzimanje novog auta utorkom i petkom, dok u Španiji i Velikoj Britaniji zadržavaju dah prolazeći pored groblja ili kroz tunel.

Zanimljivi običaji: U Litvaniji nalepnica javorovog lista označava vozača početnika, dok su britanski vozači poznati po tome što svojim automobilima daju lična imena.

Upoznavanje sa ovim nepisanim pravilima pre polaska na put možda deluje manje važno od kupovine vinjete, ali vam garantuje daleko manje stresa i znatno bezbedniju vožnju kroz Evropu.

Naslovna fotografija: Shutterstock/F01 PHOTO

Dragi čitaoci, da biste nas lakše pratili i bili u toku preuzmite našu aplikaciju za Android ili Iphone.

Komentari 1

ostavi komentar

Ostavi komentar

Da biste komentarisali vesti pod Vašim imenom

Ulogujte se
Pravila komentarisanja
Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici i kvalitetniji komentari.
Direktno.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Zabranjeno je objavljivanje ideja, informacija i mišljenja kojima se podstiče diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihove seksualne opredeljenosti, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo. Komentari koji sadrže govor mržnje i psovke, takodje neće biti objavljeni.
Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije, već samo autora komentara.