Slobodno vreme

Gordana Vasiljević

03. 08. 2026. 15:07 0

Ovo povezuje Ilona Maska, Bila Gejtsa i Vorena Bafeta: Navika najuspešnijih ljudi, koja zahteva samo 5 sati nedeljno

Ilon Mask, Bil Gejts, Voren Bafet i Opra Vinfri dolaze iz različitih poslovnih svetova, ali ih povezuje navika zasnovana na neprekidnom učenju. Takozvano „Pravilo pet sati“ podrazumeva da svakog radnog dana odvojimo po jedan sat za sticanje novih znanja i razvoj veština.

Kada se govori o uspehu Ilona Maska, najčešće se pominju kompanije Tesla i SpaceX, njegova spremnost da rizikuje, ali i veliki broj sati koje provodi radeći. Ipak, pojedini stručnjaci smatraju da se iza njegovih poslovnih rezultata krije još jedna, mnogo manje upadljiva navika.

Reč je o takozvanom „Pravilu pet sati“, jednostavnom principu koji se povezuje i sa drugim poznatim imenima iz sveta biznisa i javnog života, poput Bila Gejtsa, Vorena Bafeta i Opre Vinfri.

Zajedničko im je uverenje da se prednost u poslu ne stiče samo napornim radom, već i stalnim ulaganjem u znanje.

Kako funkcioniše Pravilo pet sati?

Suština ovog koncepta veoma je jednostavna: potrebno je odvojiti jedan sat dnevno, pet dana u nedelji, isključivo za učenje i lični razvoj.

Tih 60 minuta može se iskoristiti za čitanje knjiga, istraživanje novih oblasti, slušanje podkasta i predavanja, pohađanje kurseva ili razmišljanje o informacijama koje smo prethodno usvojili.

Cilj nije da radimo više, već da redovno razvijamo znanje i veštine koje nam dugoročno mogu pomoći da ostvarujemo bolje rezultate.

Učenje nije pauza od posla

Pravilo pet sati razlikuje se od poslovne kulture koja kao merilo uspeha često ističe rad od 12 ili više sati dnevno. Ovaj princip polazi od ideje da je kvalitet razmišljanja važniji od samog broja sati provedenih na poslu.

Vreme posvećeno učenju zato se ne posmatra kao pauza ili gubitak vremena, već kao investicija koja čoveku omogućava da posao obavlja bolje, brže i pametnije.

Zagovornici ovog pravila smatraju da kontinuirano usavršavanje pomaže ljudima da donose kvalitetnije odluke, lakše se prilagođavaju promenama i brže prepoznaju nove poslovne prilike.

 

Znanje i veštine sve brže zastarevaju

Potreba za stalnim učenjem posebno dolazi do izražaja u trenutku kada se tehnologija menja velikom brzinom. Znanje i veštine koji su pre samo nekoliko godina bili dovoljni danas često više ne mogu da odgovore zahtevima tržišta rada.

Zbog toga doživotno učenje postaje jedna od najvažnijih profesionalnih sposobnosti. Svetski ekonomski forum godinama upozorava da će milioni zaposlenih tokom naredne decenije morati da steknu nova znanja kako bi ostali konkurentni.

Razlika između prosečnih i izuzetno uspešnih ljudi zato se možda ne krije samo u tome koliko rade, već i koliko vremena ulažu u razvoj sopstvenog načina razmišljanja.

Pet sati koji dugoročno mogu da donesu veliku promenu

Znanje koje se stiče redovnim usavršavanjem vremenom može pomoći u prepoznavanju novih trendova, rešavanju složenijih problema i razvoju inovativnih ideja.

Upravo zato mnogi uspešni lideri sate provedene u učenju ne smatraju troškom, već jednom od najvrednijih investicija u karijeru.

Pravilo pet sati ne zahteva radikalnu promenu svakodnevice. Dovoljno je izdvojiti jedan sat tokom pet dana u nedelji i posvetiti ga sadržajima koji proširuju znanje. Naizgled mala navika tako vremenom može da napravi veliku razliku.

 

Dragi čitaoci, da biste nas lakše pratili i bili u toku preuzmite našu aplikaciju za Android ili Iphone.

Komentari 0

ostavi komentar

Ostavi komentar

Da biste komentarisali vesti pod Vašim imenom

Ulogujte se
Pravila komentarisanja
Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici i kvalitetniji komentari.
Direktno.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Zabranjeno je objavljivanje ideja, informacija i mišljenja kojima se podstiče diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihove seksualne opredeljenosti, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo. Komentari koji sadrže govor mržnje i psovke, takodje neće biti objavljeni.
Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije, već samo autora komentara.