Kultura

Gordana Vasiljević

07. 08. 2026. 22:18 0

Niš postaje pozornica nemirnog sveta: Nišville Jazz teatar donosi šest snažnih predstava

Društveno angažovane predstave iz Srbije, Grčke, Italije i Severne Makedonije, elektro-rok mjuzikl, koreodrama i program za najmlađe pretvoriće Niš u veliku međunarodnu pozornicu na kojoj se govori o migracijama, cenzuri, ratovima, ljudskim pravima i životu u digitalnom dobu.

Internacionalni Nišville Jazz Theater Festival 2026. publici donosi šest predstava koje povezuju savremeni teatarski izraz, snažan društveni angažman i muzika kao jedan od najvažnijih dramskih elemenata.

Ovogodišnje izdanje održava se pod motom „Teatar nemirnog sveta“, a odabrane produkcije kroz različite scenske forme otvaraju neka od najvažnijih političkih, društvenih i egzistencijalnih pitanja današnjice.

Glavni program održava se od 8. do 10. avgusta na dve lokacije – u Amfiteatru uz Nišavu i na Beogradskoj kapiji u Niškoj tvrđavi.

Migracije i potraga za domom otvaraju festival

Festival počinje 8. avgusta u 20.30 časova u Amfiteatru uz Nišavu predstavom „Putevi između horizonata“, koju HLEB Teatar iz Srbije realizuje u saradnji sa Horto festivalom iz Grčke.

Predstava istražuje ljudsku potrebu za putovanjem, pronalaženjem utočišta i otkrivanjem novih mogućnosti. Preplićući stvarna i zamišljena putovanja migranata, ona govori o opasnostima, zaštiti, dostojanstvu i nadi ljudi koji se kreću svetom u potrazi za boljom budućnošću.

U njenom središtu nalazi se pitanje kako migracija menja identitet i zbog čega potraga za domom često postaje potraga za samim sobom.

Iste večeri, od 22 časa, na Beogradskoj kapiji u Tvrđavi nastupa italijanska kompanija ErosAntEros sa predstavom „O teškoći govorenja istine“.

Predstava je zasnovana na književno-političkom eseju Bertolta Brehta „Pet teškoća u pisanju istine“ iz 1934. godine. Kroz razmišljanja o istini, hrabrosti i političkoj odgovornosti, uspostavlja se veza između istorijskih i savremenih oblika cenzure, manipulacije i otpora.

Mediji, veliki biznis i digitalna stvarnost

Program se nastavlja 9. avgusta u 20.30 časova u Amfiteatru uz Nišavu predstavom „Sina senka“ trupe Zlaten Elec iz Severne Makedonije.

Komad je nastao prema tekstu Brajana Rejnoldsa i postavlja pitanja o uticaju savremenih medija, širenju lažnih vrednosti i načinu na koji farmaceutska industrija i veliki biznisi koriste ljudski strah radi profita. Istovremeno prikazuje pojedinca kao žrtvu, ali i proizvod društvenog sistema u kojem živi.

Od 22 časa na Beogradskoj kapiji publiku očekuje „Fun Facts“, elektronsko-rok muzička predstava grupe Vrooom iz Srbije.

Kroz spoj muzike, pokreta, glume i video-sadržaja, predstava istražuje otuđenje, konzumerizam, digitalnu stvarnost i emocionalnu rascepkanost savremenog života.

„Mračna vremena“ i pitanje ljudskih prava

Treće festivalsko veče, 10. avgusta, počinje u 20.30 časova u Amfiteatru uz Nišavu predstavom „Enterijeri – MRAČNA VREMENA“, koprodukcijom grupe Star Wound i Contra Dance Teatra iz Grčke i Srbije.

Predstava se oslanja na poeziju Bertolta Brehta i savremenih američkih pesnika, a suočava publiku sa vremenom u kojem se ljudi na različitim kontinentima ponovo sreću sa ratovima i nemilosrdnom borbom za kapital.

Kroz istraživanje unutrašnjih nemira pojedinca, predstava pruža sirov i empatičan pogled na nevidljive ljudske borbe i poziva gledaoce da se okrenu sopstvenom unutrašnjem svetu.

Glavni program zatvara predstava „Kabare pikolo grande – UTOPIJA“ Novosadskog pozorišta, koja se igra 10. avgusta od 22 časa na Beogradskoj kapiji.

Reč je o scensko-muzičkom podsetniku na mogućnost boljeg života, inspirisanom Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima. Predstava spaja kabare, muziku, ironiju i politički teatar, postavljajući pitanje da li su ljudska prava i solidarnost još mogući u savremenom svetu.

Dramaturgiju potpisuje Vedrana Božinović, kompozitorka je Irena Popović Dragović, dok režiju potpisuje Andraš Urban.

Koreodrama o gubitku majke i porodičnoj traumi

U okviru OFF-OFF programa, 11. avgusta od 22 časa na Beogradskoj kapiji biće izvedena koreodrama „Ralo drvo Lazarevo“, autorsko delo Lazara Tirića i grupe plesnih i glumačkih izvođača.

Predstava prati odrastanje mlade osobe kroz složene porodične odnose i suočavanje sa tragičnim gubitkom majke. Tradicionalni dom nakon smrti majčinske figure postaje mesto unutrašnje borbe, traume i otpora prema nasilju.

Nišville Jazz teatar i za najmlađe

Festival donosi i poseban program „Jazz teatar za decu i mlade“, namenjen razvoju nove publike i podsticanju kreativnosti najmlađih.

Lokalni PEPINO teatar nastupa 13, 14. i 15. avgusta od 19.30 časova na platou iznad scene Jazz for Kids. Svake večeri biće izvedena po jedna predstava iz njihovog repertoara:

  • „Opera Pepeljuga“, prema motivima poznate bajke, sa glumcima i 17 lutaka

  • „Lutkovo“, komedija u kojoj učestvuju lutke i glumci

  • „Zlatno jaje“, ruska priča o plemenitosti, izvedena uz pomoć lutaka i glumaca

Predstavljanje PEPINO teatra ima cilj da podrži lokalne nezavisne umetničke grupe i doprinese decentralizaciji savremene pozorišne scene.

Tokom festivala planirana je i pozorišna radionica projekta u nastajanju, u saradnji sa Artspot Productions iz Nju Orleansa, koja će biti održana u Oficirskom domu.

Ovogodišnji Nišville Jazz Theater Festival tako donosi mnogo više od klasičnih predstava. Njegov program govori o nemirima današnjeg sveta, ali teatar istovremeno predstavlja kao prostor otpora, kritičkog mišljenja, empatije i zajedničke imaginacije.

 

Dragi čitaoci, da biste nas lakše pratili i bili u toku preuzmite našu aplikaciju za Android ili Iphone.

Komentari 0

ostavi komentar

Ostavi komentar

Da biste komentarisali vesti pod Vašim imenom

Ulogujte se
Pravila komentarisanja
Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici i kvalitetniji komentari.
Direktno.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Zabranjeno je objavljivanje ideja, informacija i mišljenja kojima se podstiče diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihove seksualne opredeljenosti, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo. Komentari koji sadrže govor mržnje i psovke, takodje neće biti objavljeni.
Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije, već samo autora komentara.