Savremena žena
23. 01. 2020. 18:38 0
"Ako kažem NE, misliće da sam loša osoba" NETAČNO
Postoje ljudi kojima je jedna od većih neprijatnosti u životu da nešto ili nekog odbiju. Da naprave granice, sačuvaju svoj integritet i prosto ne rade ono što se od njih očekuje ako im ne prija.
Problem je u tome što ako uvek govorite DA ljudi vam još više nešto traže a to iscrpljuje i postajete sve nezadovoljniji.
Kada objašnjavaju zašto ovo rade klijenti navode najčešće da imaju osećaj krivice, da misle da su razočarali drugu osobu, da će ući u konflikte a to nikako ne mogu da podnesu.
Uglavnom idu linijom manjeg otpora, odnosno, rađe će da razočaraju sebe nego druge. Pozadina ovakvog načina ponašanja je zapravo iluzija da smo tako bolji ljudi, ako baš za sve i svakoga žrtvujemo sebe.
Da li smo „dobri“ ako radimo nešto za druge a zapravo se pretvaramo da nam to baš godi? Ako radite nešto da biste ostavili utisak a u realnosti u glavi vam je hiljadu misli kako nije trebalo sebe da stavite u drugi plan, koliko ste onda izistinski dobri ili ste možda iz najbolje namere ipak „lažni“?.
Postavljanje granica se uči kroz vaspitanje ali u našoj kulturi mahom se deca kažnjavaju za izgovoreno NE.
Kao i u svemu i u ovome treba imati meru. Moramo naučti decu gde se „završavaju“ oni a „počinju“ drugi, da ih ne bi kao odrasle osobe doveli u situaciju da po cenu svog ličnog mira (ne komoditeta i egoizma) rade stvari tako da bi u percepciji drugih bili nekakvi dobri ljudi.
Nije za džabe ona narodna „Ko nije za sebe nije ni za drugoga“.
U ovakvim situacijama u psihologiji se pribegava učenju asertivne komunikacije. To je sposobnost da se iskažu pozitivne i negativne misli i osećanja na otvoren, iskren i direktan način. To je poštovanje sopstvenih prava, uzimajući u obzir prava drugih. To je preuzimanje odgovornosti za sebe i svoje postupke bez osuđivanja i okrivljivanja drugih.
Ona omogućava konstruktivno konfrontiranje i traženje obostranog zadovoljavajućeg rešenja za potencijalno konfliktnu situaciju.
Asertivnost nam pomaže da se osećamo dobro, razvijamo uzajamno poštovanje, postignemo ciljeve i podignemo samopoštovanje. Ona takođe smanjuje anksioznost, štiti nas od loših odluka, tuđih napada i pomaže da bolje i konstruktivnije komuniciramo.
Postoje četiri načina reagovanja kada se od ljudi nešto traži a što nije u skladu sa onim što oni misle ili osećaju:
1. direktna agresija : naređivački, arogantno, netolerantno
2. indirektno agresivno : sarkastično, obmanjujuće, manipulativno
3. submisivno: kukanje, žaljenje, bespomoćno, pasivno i izvinjavajuće
4. asertivno : iskreno, prihvatajuće, odgovorno i spontano
Karakteristike asertivnosti u komunikaciji
Kontakt očima : pokazivanje interesa, pokazivanje iskrenosti
Položaj tela : odgovarajući govor tela unapređuje značajnost poruke
Gestovi : odgovarajući gestovi pomažu da se istaknu poruke
Glas : nivo i modulacija tona je uveravajuća i prihvatajuća, nije preteća
Vreme : upotrebite svoj sud da maksimizujete receptivnost i uticaj
Sadržaj : kako, gde i kada birate da komentarišete je možda važnije od toga šta govorite
U zahtevima okoline umesto da uvek govorite DA probajte da napravite kompromis tako da izađete očekivanjima u susret ali stavite do znanja da postoje vaše potrebe ili obaveze koje moraju biti prioritet.
Tako očekivanja drugih neće uticati na vaša osećanja ili samopoštovanje. Ovakva vrsta ponašanja i postavljanja granica drugima se zapravo mora vežbati i konstantno ponavljati kako bi se eliminisala ona nelagodnost sa početka priče.
Neki primeri asertivnosti
„Potpuno razumem šta govoriš ali se ne bih složila.“
„Osećam se frustrirano kad kasniš na sastanke. Ne volim da ponavljam informacije koje si propustio zbog kašnjenja.“
„Možeš li da objasniš razlog za svoje zahteve, ako ih bolje razumem, možda nešto od toga mogu uraditi umesto tebe.“
„Razumem da imaš potrebu da pričaš o svom problemu sada ali moram da završim ovo što radim. Šta kažeš na sastanak za pola sata?.“
„Volela bih da ti pomognem oko tog izveštaja, čim završim svoj deo posla.“
„Ne uklapa mi se tvoj predlog u već planirane obaveze, možemo li se dogovoriti oko nekog drugog termina za viđenje koje obema odgovara?.“
Zašto je asertivnost efikasna strategija?
Pomaže da izarazitesvoje mišljenje i potrebe bez povređivanja drugih. To je ključ za uzajamno poštovanje. A to je opet merilo kvalitetnog međuljudskog odnosa, koji nikako nije baziran na uverenju „Ako nekad kažem NE misliće da sam loša osoba“.
Ko tako definiše ljude možda i ne treba da bude u vašoj okolini?. Razmislite o tome pre nego što potpuno zanemarujući sebe na bilo čiji zahtev ili potrebu kažete „Da, naravno ja ću, nije meni ništa teško“.
Komentari 0
ostavi komentar