Putovanja

14. 12. 2019. 08:01 0

DIREKTNO.RS NA ISLANDU Lava do krova (FOTO)

Island je jedna od evropskih država koja se osamostalila posle svetskih ratova u dvadesetom veku.

Iako nije učestvovao u Drugom svetskom ratu bio je predmet interesovanja kako nacista, tako i saveznika, pre svega zbog strateškog značaja, zbog čega je, kao deo Danske Monarihije, Island ušao u ovaj rat, ali je iz njega izašao kao samostalna republika i članica Ujedinjenih nacija.Promenama celokupnog svetskog finansijskog sistema Island se promovisao kao brzorastuća ekonomija i zahvaljujući, pre svega, ribarenju postigao veliki rast i pored čestog sporenja sa susedima. Ovi sporovi su najčešće nastajali zbog oblasti iz kojih je Island crpeo svoju ekonomsku moć tj oblasti gde su islandski ribari ostvarilvali svoje ulove.
Jedan od bitnih faktora za ovu fazu ekonomije bila je i činjenica da je Island među osnivačima NATO alijanse. Specifičan podatak o saradnji sa NATO-om je svakako činjenica da Island posle Drugog svetskog rata, 1951. godine, potpisuje ugovor o odbrani sa Alijansom i time omogućava postavljanje vojne baze u Keflaviku, gde se nalazi i civilni aerodrom, čime je ova ostrvska obezbedila sebi ozbiljnu finansijsku podršku SAD, kao i njihovo vojno prisustvo sve do 2006. godine kada su se povukli sa ostrva, ali ostali nadležni za bezbednost Islanda.

Pogoršanjem geopolitičke stabilnosti, SAD su 2016.godine rešile da se vrate u bazu u Keflaviku kako bi vršile nadzor nad kretanjem ruskih podmornica. Sve u svemu, ušteda na sopstvenim odbrambenim snagama, kao i višestruka finansijska pomoć SAD su jako pozitivno uticali na povoljnu finansijsku klimu na, inače, hladnom Islandu.

U poslednjih 10 godina privreda na Islandu je morala da se transformiše, obzirom na to da prerada morske hrane nije bila dovoljna, kao privredna grana, da bi se izašlo iz ekonomskog deficita. Nakon gotovo decenije ulaganja i promene kursa došlo se do privrede u kojoj turizam ubira 42% ostrvskog izvoza, morska hrana 17%, a industrija aluminijuma 16%. Broj stranih turista je, od 2010. godine i tadašnje krize, porastao za 378%.Vrlo specifično podneblje Islanda ima svoje nedostatke koji otežavaju život, ali, isto tako, ovo jedinstveno životno okruženje krije i neke pogodnosti neostvarive igde drugde.

Islanđani žive u savršeno ugrejanim stanovima uživajući subvencionisano grejanje i pitku vodu – gotovo besplatno. Grejanje im je gejzirsko tj koriste podzemne tople vode, dok je voda koju piju uglavnom glečerskog porekla i spada među najkvalitetnije pitke vode na svetu.Stanovi su, u najvećem broju slučajeva, u prizemnim ili dvospratnim kućama izgrađenim u američkom stilu. Sve su ovo preduslovi da se duge zime i periodi niskih temperatura i polarnih noći lakše prežive nadomak Grenlanda.
Na Islandu postoje naseobine, tačnije seoca, čiji stanovnici tokom godine zbog specifičnog položaja i konfiguracije terena, gotovo da ne vide sunce! Takva mesta kolektivno za vreme božićnih praznika organizuju odlazak u Španiju ili neko drugo mesto u potrazi za „suncem tuđeg neba“ kako bi nadoknadili organsku potrebu za ovom zvezdom i njenim neophodnim sjajem.

Oni koji žive u ostalim mestima nadoknađuju potrebe za toplotom i fizičkim aktivnostima u geotermalnim bazenima primenjujući metode kupanja koje mi, najčešće, vezujemo za Finsku – kupanje u vodi na 40+ stepeni, pa brzi prelazak u vodu sa temperaturom vrlo blizu nule. Za ovo im služe bazeni u sjajno uređenim sportskim centrima koje imaju čak i mesta sa nekoliko stotina stanovnika.

Vruće geotermalne vode su posledica vulkanskih aktivnosti i ceo Island je još uvek tretiran kao vulkanska zona. Osim bojazni da će uspavane grdosije opet proraditi, ovo donosi i neke prednosti.

Putevi na Islandu su sagrađeni od materijala koji je sličnog kvaliteta kao asfalt ali se dobrim delom dobija od mlevenja i sabijanja lave. Na taj način se ostvaruje benefit da je put na Islandu sagrađen do gotovo svake kuće i da se kretanje ovim ostrvom čini mogućim i u teškim zimskim uslovima.
Pored toplih voda, materijala za puteve, vulkani su na Islandu svojom dremkom stvorili još neke pogodnosti. Spajanjem ugljen-dioksida CO2, koji izbija iz zemljine utrobe zajedno sa vrelom vodom, sa atomima koji se dobiju dejstvom velike energije na vodu (pri čemu se ona razlaže na hidrogen (2N) i kiseonik (O)) mudri Islanđani su dobili metanol (CH3-OH) i kiseonik (O2).

Ovako dobijeni metanol se sve više na Islandu koristi za pokretanje automobila i predstavlja višestruko jeftiniji hit na tržištu goriva.

Redovi teksta su se već suviše umnožili da bi u ovaj tekst stali i najkvalitetnija „so u boji“ sa Islanda ili najkvalitetnija uzgajana riba u toplim gejzirskim vodama, ali se nadamo da smo vam u ovom i prethodna dva teksta pružili priliku da naslutite svu specifičnost Islanda i lepotu koju svakako ne bi trebalo da propustite, ako se rešite na put.Preporučujemo direktan let iz Budmipešte do Rejkjavika, a odatle – gde god da krenete – nećete pogrešiti. Dobrodošli na Island!

Dragi čitaoci, da biste nas lakše pratili i bili u toku preuzmite našu aplikaciju za Android ili Iphone.

Komentari 0

ostavi komentar

Ostavi komentar

Da biste komentarisali vesti pod Vašim imenom

Ulogujte se
Pravila komentarisanja
Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici i kvalitetniji komentari.
Direktno.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Zabranjeno je objavljivanje ideja, informacija i mišljenja kojima se podstiče diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihove seksualne opredeljenosti, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo. Komentari koji sadrže govor mržnje i psovke, takodje neće biti objavljeni.
Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije, već samo autora komentara.


Fakiri

Zoran Živković [25.03.2024.]




Video dana

Pobednički ples

Anketa

Šta će Partizan uraditi u Evroligi?

Rezultati